Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog s. M. Berislava Grabovac Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica kod Zaprešića
"Sveti Vinko Paulski veliki apostol kršćanske ljubavi, osnovao je u Parizu u 17. stoljeću zajedno s Lujzom de Marillac, družbu Kćeri kršćanske ljubavi koja je preuzela skrb za ljude s ruba društva – za napuštenu djecu, siromahe, bolesne, stare, zatočene. Kako se njihov broj neprestano povećavao, njihova se djelatnost počela širiti i izvan granica Francuske – po Europi i svijetu. Danas je stablo Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog najbrojnija redovnička zajednica na svijetu, s mnogo svojih ogranaka, od kojih jedan zasađen i u Hrvatskoj."
Pitaj redovnicu
Družba sestara Presvetog Srca Isusova s. Dobroslava Mlakić Kuća matica "Nazaret", Rijeka
"Karizma Družbe sestara Presvetog Srca Isusova je karizma utemeljiteljice te Družbe službenice Božje Majke Marije Krucifikse Kozulić. U imenu Družbe iščitava se njezin duh i identitet. Sestre Presvetog Srca Isusova su pozvane ljubavlju Kristova Srca ljubiti Boga i bližnjega te svojim predanjem, molitvom i apostolskom djelatnošću u duhu naknade i zadovoljštine pridonositi rastu kraljevstva Božjega na zemlji i spasenju svih ljudi (usp. Konstitucije II/6). Družba sestara Presvetog Srca Isusova je aktivna apostolska redovnička zajednica karitativnog usmjerenja."
Pitaj redovnicu
Red bosonogih karmelićanki s. Marija Petra Fišter Samostan Karmel, Marija Bistrica
"Sv. Pismo veliča ljepotu Karmela gdje je prorok Ilija branio čistoću vjere Izraelove u živoga Boga. U 12. stoljeću ondje su se sklonili neki pustinjaci, kasnije su osnovali Red za provođenje kontemplativnog života pod zaštitom svete Bogorodice Marije. Redovnici su se preselili u Europu i tu nastavili život po karmelskom Pravilu prilagodivši ga tamošnjim prilikama i popustili su u strogosti koja je bila na počecima Reda. U 15. stoljeću osnivaju se i ženski karmelićanski samostani. Red je u 16. stoljeću obnovila sv. Terezija Avilska i dala novi zamah svojom molitvenom karizmom osobito obnovljenoj grani Reda.
Hrvatske karmelićanke i karmelićani pripadaju terezijanskoj grani Reda. Sv. Tereziju Avilsku smatraju obnoviteljicom i utemeljiteljicom Reda bosonogih karmelićana (OCD), kao uostalom i cijela grana Reda."
Pitaj redovnicu
Red sv. Klare s. M. Tarzicija Čičmak Samostan sv. Klare, Zagreb
"Sveta Klara Asiška je u 13. stoljeću pod vodstvom i po nadahnuću sv. Franje Asiškoga utemeljila jedan od najstarijih Redova. Red sv. Klare počiva na čvrstim temeljima Svetoga pisma, liturgije te crkvene i franjevačke predaje što klarisama jamči vjerodostojnost njihova svjedočenja u Crkvi i svijetu. Izraz tog unutarnjeg, duhovnog života, vidljivi je znak svjedočenja a riječ je o njihovom redovničkom odijelu, grbu Reda i franjevačkom znaku Tau koji je simbol povezanosti Isusa Krista i čovjeka."
Pitaj redovnicu
Ukoliko niste sigurni kome želite postaviti pitanje postavite pitanje, a neki od svećenika će vam odgovoriti.
Arhiva
Odgovara:

s. M. Tarzicija Čičmak

ponedjeljak, 30. rujna 2013.

Aktualnost Klarine čežnje za siromaštvom danas

Hvaljen Isus i Marija! Možete li nam reći što danas govori čežnja sv. Klare za povlasticom siromaštva za koju se toliko borila, i obdržavala, da bi ju dobila za sebe i svoje Sestre od pape u okviru redovničkog, ali i svjetovnog načina života? Hvala! Mir i dobro!

Iz obilja onoga o čemu se i sama pitam i tražim u vezi evanđeoskoga siromaštva danas izdvojila bih sljedeće. 1. Povlastica siromaštva sv. Klare usko je povezana s klauzurom. Monahinje su morale biti materijalno osigurane kako bi se osigurala njihova sloboda od svijeta i neopterećenost oskudicom. A sv. Klara je odbila zemljišne posjede i prihode od njih kako bi ostala slobodna od gospodarskih struktura svojega vremena i uživala slobodu djece Božje za koju se Otac nebeski brine. Dokument Povlastice siromaštva to je njoj jamčio. 2. Sv. Klara je Povlasticu siromaštva smjestila u središte svojega Pravila (u 6. poglavlje), a uokvirila ju molitvom, zajedništvom, radom, malenošću i služenjem. Što nama danas znači ta Povlastica siromaštva? Koja je njezina poruka i važnost za sve kršćane? Što se tiče redovnikâ, pozivam se na ono što kaže dokument za redovnike II. vatikanskog sabora Perfectae caritatis u br. 13: „Iako ustanove, obazirući se na pravilo i konstitucije, imaju pravo posjedovati sve potrebno za vremeniti život i djelovanje, neka ipak izbjegavaju svaku, pa i prividnu raskoš (luxus), neumjereni dobitak i gomilanje dobara“. Svi su vjernici pozvani na svetost (usp. LG 32); neki od njih, redovnici, pozvani su u krilu Crkve „Spasiteljevo poništenje jače slijediti“ (usp. LG 42), stoga njihovo siromaštvo ima biti radikalnije; drugi, koji ostaju u svijetu, moraju se baviti vremenitim stvarima uređujući ih po Bogu (usp. LG 31). Jedni i drugi preuzimaju odgovornost za ovaj svijet, provodeći u život obveze koje smo preuzeli svojim krsnim posvećenjem, provodeći unutranje obraćenje na koje nas Evanđelje uporno poziva i koje nas oslobađa od svake privrženosti prema nama samima i prema laganim nagodbama sa svijetom. Povlastica siromaštva, koja bi se danas mogla prevesti kao solidarnost sa siromasima i potlačenima, malenost, služenje, nepreziranje drugoga, rad i briga za stvoreno te mirotvorstvo, lijek je za bolesti našega vremena. Da je Povlastica siromaštva i danas aktualna i potrebna vidimo iz imena i primjera sadašnjega Pape. Zahvaljujem na pitanju i zajedničkom traženju. Mir i dobro!

Da biste komentirali, prijavite se.