fra Tomislav Glavnik franjevac Zagreb
"O Bože, ti si Bog moj:
gorljivo tebe tražim;
tebe žeđa duša moja,
tebe želi tijelo moje,
kao zemlja suha, žedna, bezvodna.
Ti postade meni pomoć,
kličem u sjeni krila tvojih.
Duša se moja k tebi privija,
desnica me tvoja drži." Ps 63
Pitaj svećenika
don Josip Lenkić prezbiter Zadar
"Slavit ću te, Gospodine za života,
u tvoje ću ime ruke dizati." Ps 63,5
Pitaj svećenika
vlč. Krunoslav Novak prezbiter Zagreb
"Kao djeca svjetlosti hodite." Ef 5,8
Pitaj svećenika
p. Antun Volenik isusovac Zagreb
"Uzmi, Gospodine,
i primi svu moju slobodu,
moju pamet, moj razum i svu moju volju,
sve što imam i što posjedujem.
Ti si mi to dao, Tebi, Gospodine,
sve vraćam; sve je tvoje,
raspolaži sa svime po svojoj volji.
Daj mi samo svoju ljubav i milost,
i to mi je dosta." DV 234
Pitaj svećenika
Ukoliko niste sigurni kome želite postaviti pitanje postavite pitanje, a neki od svećenika će vam odgovoriti.
Arhiva
Odgovara:

vlč. Krunoslav Novak

četvrtak, 21. studenog 2013.

Poslušnost u zajednici

Hvaljen Isus i Marija!

Uključila sam se u molitvenu zajednicu, kasnije sam shvatila da se radi o karizmatskoj zajednici, nije mi smetalo… Iako moram priznati da nisam znala ništa o tome. Mislila sam - ako su naši susreti u crkvenom prostoru župe, ako se ne protivi naš župnik, ako molimo i družimo se slaveći Boga - što bi moglo biti loše? Kasnije sam također shvatila da Crkva ima različiti stav o karizmaticima i da baš ne gleda pozitivno na to sve. Nedavno sam čitala da i Papa podržava karizmatski pokret, ali u Hrvatskoj kao da je klima po tom pitanju drugačija. Te me stvari moram priznati jako zbunjuju i ne razumijem ih?... Zašto je tome tako? Unutar same zajednice, kao i svugdje gdje su prisutni ljudi, ima dobrih i loših strana. Lijepo je što su to ljudi koji će uvijek pomoći i koji su aktivni u župi na svakom području. Zajedničke molitve za sve potrebe Crkve, za naše svećenike, našu zemlju, naše župljane i obitelji, čitanje Svetog pisma- zaista su nešto što volim u toj zajednici, ali postoje stvari koje me i zbunjuju. Recimo, svaku nemogućnost dolaska na susret moram prijaviti i opravdati voditelju . To su moje osobne stvari i ja ne osjećam potrebu baš sve reći. Isto tako s obzirom na moj obiteljski život ne mogu često izbivati i biti po organiziranim seminarima, a posebno ne po cijele dane (imam malu djecu i prije svega sam majka, supruga i to je moja dužnost). Često se ističe autoritet voditelja nad ostalim članovima, a ja ne znam da li sam dužna biti poslušna tom autoritetu? Znam da postoje različiti ljudi i da su mnogi neozbiljni, nešto obećaju pa ne izvrše i da je zato važno ako izostanke prijavljujemo, ali iskreno mislim da se malo pretjeruje, nije to vojska.

Možete li mi objasniti taj pojam autoriteta i koga sam sve dužna slušati? Zahvaljujem na odgovoru!

Poštovana, iskustvo koje opisujete uznemiruje Vas na različitim razinama. Pitanje karizmi, pitanje odnosa i povjerenja u molitvenoj zajednici, te pitanje životnih prioriteta. Istina je da se o karizmama i karizmatskim pokretima puno raspravlja na različitim razinama. Vrlo jezgrovito o karizmama čitamo u Katekizmu Katoličke Crkve: „Bile izvanredne ili jednostavne i smjerne, karizme su milosti Duha Svetoga koje, izravno ili neizravno, koriste Crkvi, a imaju za svrhu izgradnju Crkve, dobro ljudi i potrebe svijeta.“ (Katekizam Katoličke Crkve br. 799) U slijedećim brojevima Katekizam govori o prihvaćanju darova Duha u ljubavi, te o povezanosti i podložnosti crkvenim pastirima, te tako karizme surađuju u općem dobru.

Iz ovih redaka je vidljivo da samim time što sudjelujete u takvoj molitvenoj zajednici po sebi ne činite ništa pogrješno, već ste pozvani sa čitavom zajednicom sudjelovati na izgradnji zajednice vjernika, Crkve, to jest u najkonkretnijem smislu doprinositi rastu i dobrobiti župne zajednice kojoj pripadate. Teško je u nekoliko riječi progovoriti o autoritetu u nekoj zajednici, jer postoje različite razine na kojima on može biti manifestiran. Autoritet može biti poticajan za pripadnike, ali ne bi trebao biti nametan. Isus nije nikoga ni na što prisiljavao, više puta čujemo njegove riječi: „Ako hoćeš biti savršen…“ Crkveni autoritet u župi je župnik, koji po biskupovom poslanju vrši službu pastira, dok je biskup pastir mjesne Crkve, te u tom smislu autoritet u učenju vjere i morala. Unutar župa obično postoje različite grupe kao zbor, molitvena zajednica, biblijska grupa, karitativna zajednica, kazališna skupina, ili neke druge zajednice. Njihovi voditelji također na određenoj razini imaju autoritet, no ne bi ga trebali manifestirati na način pomalo posesivnog kontroliranja članova. To može biti svojevrsna napast za onoga tko vrši službu koja podrazumijeva autoritet, ali takav odnos nije potreban, a sigurno stvara opterećenje. Duhovni autoritet je onaj koji nas vodi prema slobodi, da se slobodno opredjeljujemo za Boga i za dobro, ali ne bi trebao zadirati u slobodu naših osnovnih ljudskih potreba i obaveza.

Obitelj je Crkva u malom, pa tako je i Vaša obitelj Vama je na prvome mjestu. Obiteljske obaveze su primarni Vaš zadatak, za koji Vam je sigurno potrebna snaga, mudrost, razboritost i strpljivost i jasno je da je pronalazite u Bogu. Čini mi se da nam se i ovdje podsjetiti pravila sv. Benedikta: moli i radi. U današnje vrijeme lako je otići u neku krajnost bilo čovjek zanemarujući Boga stavlja sve povjerenje u svoje snage, bilo da s druge strane duhovnim sadržajima ispuni svoj život do mjere u kojoj će konkretne obaveze i odgovornosti ostati po strani. Želim Vam da pronađete pravi odnos molitve i rada, jer kada je molitva iskreno zahvaljivanje, slavljenje i prošnje upućene Bogu, tada rad i obaveze postaju sastavni dio molitve. Pozdravljam Vas u Gospodinu!

Da biste komentirali, prijavite se.