Oče pravedni, svijet te nije upoznao, a ja sam te upoznao
Na današnji dan, 19. kolovoza
preminuo je francuski filozof, matematičar i fizičar Blaise Pascal.
U zadnjih nekoliko godina života dok mu je krhko zdravlje nagrizala bolest napisao je najzanimljivije djelo “Misli”. Isto tako govori kako je sa samo 16 godina predstavio revolucionarne misli u matematici. Pisao je raspravu o presjecima i postavio teorem, poslije nazvan Pascalov teorem.
U njemu svjedoči svoju vjeru te navodi razloge za čvrsto vjerovanje u postojanje živoga Boga!
Pascal je u jednoj studenskoj noći doživio veliku milost živog Boga Isusa Krista i potom zapisao sljedeće riječi:
LJETO MILOSTI 1654.,
Ponedjeljak, 23. studenoga, na dan svetog Klementa, pape i
mučenika, i drugih martirologija,
uoči svetog Krševana, mučenika i drugih,
od oko 10 i pol sati navečer do oko ponoći i pol,
vatra.
„Bog Abrahamov, Bog Izakov, Bog Jakovljev“,
a ne filozofa i učenjaka.
Izvjesnost. Izvjesnost. Osjećaj. Radost. Mir.
Bog Isusa Krista.
Svome Bogu i vašem Bogu.
Tvoj Bog moj je Bog.
Zaborav svijeta i svega osim Boga.
On se nalazi samo putovima naučavanima u Evanđelju.
Veličina ljudske duše.
„Oče pravedni, svijet te nije upoznao, a ja sam te upoznao.
Radost, radost, radost, suze radosnice.
Odvojio sam se od njega:
Napustili su mene izvor vode žive.
Bože moj zar ćete me ostaviti?“
Neka da budem od njega vječno odvojen.
A ovo je vječni život: spoznati tebe, jedinoga pravog Boga, i onoga
koga si poslao, Isusa Krista.
Isus Krist.
Isus Krist.
Odvojio sam se od njega; izbjegavao sam ga, odrekao, razapeo.
Neka ne budem od njega nikada odvojen.
On se čuva samo putovima naučavanim u evanđelju:
Potpuno i slatko odricanje.
Potpuno podavanje Isusu Kristu i mojem ravnatelju.
Vječno u radosti za jedan dan kušnje na zemlji.
Riječi tvojih neću zaboraviti. Amen.
Napisao je i niz teorema iz projektivne geometrije. Prvi je konstruirao stroj za zbrajanje. Otkrio je pravila djeljivosti nekog broja bilo kojim drugim brojem i sastavio takozvani Pascalov trokut. Pascal je fragmentaran, nedorečen i teško shvatljiv. U
“Pismima provincijalcu” bio je sjajan i duhovit polemičar. Braneći jansenizam pretvorio je teološku raspravu u zabavnu razbibrigu za otmjeni svijet. Kada mu je Papa zbog oštre kritike isusovaca zaprijetio ekskomunikacijom, nije se više upuštao u religijske rasprave, nego se posvetio filozofiji, matematici i fizici.
Istraživao je tlak plinova i tekućina, otkrio načelo rada barometra, te postavio temeljni zakon hidrostatike.
Paskalove filozofske misli i danas su aktualne jer su plod dubokog poznavanja ljudskog bića koje, suočeno s “ograničenošću svog razuma i osjetila”, oduvijek nastoji dokučiti istinu između srca i uma.
