Čemu služe amfore u crkvenim zidovima?

Čemu služe amfore u crkvenim zidovima?

U najljepšem dubrovačkom arhipelagu – na Elafitskim otocima – pronađeni su dosad najočuvaniji primjerci. Riječ je o ranoromaničkim crkvama Sv. Ivana Krstitelja i sv. Lovre na Lopudu.

chartreuse_du_val_de_b-n-dic.jpg
Autor
povijest.hr/Laudato/D.T.
Fotograf
povijest.hr/Laudato
Objavljeno:
 
08.01.2020 17:54
Srednjovjekovni su graditelji učili zanat od rimskih i grčkih. Poznavali su opsežno djelo 'De architectura libri decem' (Deset knjiga o arhitekturi) rimskog pisca, arhitekta i vojnog inženjera Marka Vitruvija Pollija. Živio je u 1. stoljeću pr. Kr. i prvi je poznati teoretičar arhitekture. U svom djelu spominje akustičke posude, koje su stari Grci ugrađivali u kazališta kako bi poboljšali akustiku.
 
U srednjem vijeku gradilo se mnoštvo sakralnih građevina. Budući da su instrumenti u kršćanskim obredima još od prvih stoljeća bili strogo zabranjeni, razvijala se isključivo vokalna glazba. Ljudski glas, i zvuk općenito, bili su mnogo važniji nego danas, u vremenu buke. Zapravo su još od antike zvuk, matematika i arhitektura bili vrlo povezani.
 
Srednjovjekovni su graditelji u zidove i svodove ugrađivali razne keramičke posude, a najzanimljivije su amfore. U nekim su crkvama pronađene korištene amfore, što znači da su iz praktičnih predmeta u kućanstvu prenamijenjene u arhitektonske elemente. Njihova šuplja unutrašnjost utjecala je na jeku i tako poboljšala akustiku sakralnog prostora. Druga velika prednost ugrađivanja akustičkih posuda je njihova mala masa, što je smanjivalo ukupnu masu svoda. U zidove su se ugrađivale horizontalno, u svodove vertikalne, ali uvijek s otvorom prema unutrašnjosti građevine. Hrvatska baština jadranske obale bila je pod utjecajem kasne antike i Bizanta, pa su pronađene amfore bizantskog tipa s dvjema ručkama.
 
U najljepšem dubrovačkom arhipelagu – na Elafitskim otocima – pronađeni su dosad najočuvaniji primjerci. Riječ je o ranoromaničkim crkvama Sv. Ivana Krstitelja i sv. Lovre na Lopudu. Od predromaničkih crkvi treba spomenuti i crkvu Sv. Martina u Trogiru (11. st.), sv. Pankracija na Mljetu (10. st.), crkvu nepoznata imena u Ošlju (9. st.) i crkvu Sv. Marije u Malom Ižu (9. st.).
 
Osim u Hrvatskoj amfore u zidovima i svodovima pronađene su u dvadesetak europskih zemalja te u Turskoj i Egiptu. U Hrvatskoj su očuvane vrijedne amfore u ranosrednjovjekovnim crkvama koje se u svjetskoj literaturi uzimaju kao ogledni primjerci i spadaju u najstarije srednjovjekovne europske crkve s akustičkim posudama.
 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Istinito, lijepo i dobro

Još iz rubrike: