Prije 100 godina rođen kardinal Franjo Kuharić

Prije 100 godina rođen kardinal Franjo Kuharić

Pokojni kardinal Franjo Kuharić sedamdeset i šesti je biskup, odnosno nadbiskup Zagrebačke nadbiskupije. Njemu je darovano sve ono što je svim njegovim prethodnicima bilo uskraćeno.

kardinal-Kuharic.JPG
Autor
zg-nadbiskupija.hr/Laudato/A.L.
Fotograf
zg-nadbiskupija.hr
Objavljeno:
 
15.04.2019 18:10

 

U svojem nadbiskupovanju doživio je uspostavu neovisne i međunarodno priznate države Hrvatske, postao je prvi predsjednik prve Hrvatske biskupske konferencije i pripala mu je čast da kao prvi hrvatski crkveni dostojanstvenik ugosti jednog rimskog prvosvećenika papu Ivana Pavla II. na hrvatskom tlu, prigodom prvog papinog službenog dolaska u Hrvatsku.

Rođen je 15. travnja 1919. u Gornjem Pribiću, u filijali župe Pribić kraj Jastrebarskoga, od roditelja Ivana i Ane rođ. Blažić. Bio je trinaesto i najmlađe njihovo dijete. Roditelji su mu bili ratari, prožeti dubokom kršćanskom vjerom u kojoj su odgajali svoju djecu.

Za Franju Kuharića može se s punim pravom ustvrditi da je jedna od najpopularnijih i najobljubljenijih osoba koja je ikada obnašala službu zagrebačkoga nadbiskupa i koja je, zahvaljujući posebnim povijesnim okolnostima u razdoblju vladavine bezbožnog komunizma, prerasla u moralnu veličinu, postavši savjest hrvatskoga naroda i njegov vjerski i nacionalni putokaz.

Zbog toga se u povijesti Zagrebačke nadbiskupije vjerojatno nikome nije toliko pljeskalo u crkvi i izvan crkve kao njemu. Vjerni tumač i provoditelj misli i djela svojega prethodnika zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca, Kuharić je izazivao komunističke vlastodršce koji su mu javno prijetili, nazivavši ga alter ego kardinala Stepinca. No on je doživio i Stepinčevu potpunu rehabilitaciju.

Susret Franje Kuharića s papom Ivanom Pavlom II. u zagrebačkoj katedrali 10. rujna 1995. u subotu navečer u tom je smislu upravo simptomatičan. Srdačno pozdravljan od razdraganaog mnoštva, papa Ivan Pavao II. probio se do glavnog oltara katedrale, pomolio se kratko pred svetohraništem, a onda je saslušao pozdravni govor zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića, koji je nakon pozdravnih riječi: „Sveti Oče, srce nam je prepuno zahvalnosti Trojedinom Bogu za ovaj dan koji je blagoslovljen Vašim dolaskom k nama“, od ganuća nakratko izgubio glas, gotovo zaplakavši.

Svi nazočni u prvostolnici, suosjećajući istu ganutost, dugim su pljeskom izrazili potporu prvom biskupu Crkve u Hrvata koji je godinama čekao i molio da bi upravo u zagrebačkoj katedrali, kraj samoga groba Alojzija Stepinca, pozdravio Svetog Oca.

U svojim sjećanjima na mladost, kraj i ljude, Kuharić nam je ostavio potresna svjedočanstva na poratnu komunističku i opću materijalističku najezdu na opće duhovne i specifične kršćanske vrednote, ljudsko dostojanstvo i na slobodu hrvatskog naroda.

Prisjećajući se svojih prvih svećeničkih koraka u župama Rakov Potok i Sv. Martin pod Okićem, gdje je doživljavao progone klera u nesigurnome poratnome razdoblju, kada su zbog vjere bili ubijani svećenici i hrvatski orijentirani vjernici laici, Kuharić je zapisao: „Bili smo svjesni da naš svećenički poziv znači najbolje služenje i dobrobit hrvatskoga naroda. Nipošto nismo bili ni zbunjeni, ni malodušni zbog toga što su nas novine proglašavale kao 'narodne neprijatelje'.“

Njegovo ređenje u zagrebačkoj katedrali proteklo je u radosti pomućenoj vijestima o ubijanim svećenicima, o „križnom putu“, o progonima istaknutih vjernika i Hrvata. Pod dojmom tih tragičnih nadbiskup Stepinac je rekao mladim svećenicima: „Šaljem vas u krvavu kupelj“.

Nakon uhićenja nadbiskupa Stepinca, život župnika Franje Kuharića, kao i ostalih svećenika u pastvi, postao je vrlo nesiguran. Samo slučajno izbjegao je 22. veljače 1947. organiziranom atentatu u Rakovu Potoku, a na ostavljenom komadiću papira u svojoj demoliranoj sobi našao je poruku: „Druže pope, makni se što prije, jer će te magla pojesti!“ Nije se maknuo, ali je istu sudbinu umalo doživio 1948. godine, kada je hodočasteći sa svojim vjernicima pješice u Mariju Bistricu, u Jakovlju, u filijali župe Kraljev Vrh, bio ponovno fizički napadnut. Napadači su ga izudarali štapovima.

Franjo Kuharić uvijek je ustajao i ustrajao u obrani vjere, prava pojedinca inzistirajući na pravednosti i temeljnim načelima u doba komunizma, ali i u Domovinskom ratu. Ostajući trajno na načelima vjere, kardinal Kuharić branio je pravo Hrvatske na njezinu samostalnost, ali je s krajnjom otvorenošću ustajao na obranu potlačenih naglašavajući kršćanska načela pravednosti i ljubavi. Kao predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i metropolit odigrao je i u počecima mlade hrvatske države jednu od najsvjetlijih uloga.

 

Fotogalerija
kardinal-Kuharic_01

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Istinito, lijepo i dobro

Još iz rubrike: