Mala Gospa - rođenje Blažene Djevice Marije

Dan u kojem je rođena Djevica treba častiti s najvećom svečanošću.
Autor: zupajastrebarsko.hr/vjeraidjela.com/Laudato/J.B. Photo: pixabay.com nedjelja, 08. rujna 2019. u 08:07

Taj dan rodila se ona koja je već u majčinskoj utrobi primila milost da se rodi svetom i neokaljanom. Zbog toga Marija ne treba lažne počasti jer je ionako puna istinskih naslova i visokih znakova dostojanstva. Ona je puna Duha Svetoga koji svojom snagom posvećuje onoga koga ispunjava.

Niz omiljenih marijanskih blagdana danas nastavljamo Malom Gospom, spomendanom rođenja Blažene Djevice Marije, kojeg Crkva slavi barem od VI. stoljeća. Marijino rođenje naviješteno je u Starom zavjetu. Nakon pada Adama i Eve u grijeh, Bog im se ukazuje, prekorava ih i tjera iz zemaljskog raja. Bog govori zmiji: „Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojeg i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu“ (Post 3,15). Drugi vatikanski sabor naučava da je Marija proročki označena u tome obećanju o pobjedi nad zmijom. Rođendan Marijin je rođendan veličanstvenog Božjeg hrama, presvete Bogorodice i Bogomajke. Mariju naviješta prorok Izaija: „Evo, začet će djevica i roditi sina, i nadjenut će mu ime Emanuel!“ (7, 14). Prorok Mihej, govoreći o nevolji i slavi doma Davidova, napominje: „Zato će ih Jahve ostaviti, dok ne rodi ona koja ima roditi“ (5, 2). Drugi vatikanski sabor uči: „S Marijom, uzvišenom kćeri sionskom, poslije dugog čekanja obećanja, ispunjaju se vremena i ustanovljuje se nova Ekonomija, kad je Sin Božji od nje uzeo ljudsku narav, da otajstvima svoga tijela oslobodi čovjeka od grijeha.“ Marija je Božje remek-djelo, naviješteno unaprijed tolikim slikama, simbolima i poredbama. Svoje bogoslužje na današnji dan Crkva je ovako sažela u popričesnoj molitvi: „Klicala, Gospodine tvoja Crkva, okrijepljena otajstvima i obradovana Rođenjem blažene Marije Djevice, koja svemu svijetu bijaše nada i zora spasenja!“

Mala Gospa zaštitnica je mnogih hrvatskih župa, crkava, kapela i naselja (Zagreb-Granešina, Zagreb-Šanci-Savica, Sveta Marija pod Okićem kod Jastrebarskog, Višnjevac kod Osijeka, Torjanci kod Petlovca, Podravska Moslavina, Semeljci, Kruševica kod Slavonskog Šamca, Ruščica kod Klakara, Kaniža kod Bebrine, Kutjevo, Voćin, Drnje, Mala Subotica, Čakovec, Selnica, Svetice kod Ozlja, Bunić kod Udbine, Baderna kod Poreča, Rakalj kod Marčane, Labin Gornji, Zarečje kod Pazina, Završje kod Grožnjana, Njivice na Krku, Polje kod Dobrinja na Krku, Lopar na Rabu, Mali Lošinj, Seline kod Starigrada Paklenica, Novigrad Dalmatinski, Privlaka, Pašman, Silba, Zapuntel na Molatu, Zaton kod Nina, Benkovac, Skradin, Bitelić kod Hrvaca, Donji Muć, Grabovac kod Šestanovca, Tugare kod Omiša, Srinjine kod Splita, Solin, Selca na Hvaru, Podšpilje na Visu, Topolo u Dubrovačkom primorju, Kotor Varoš, Kulaši kod Prnjavora, Brusnica kod Bosanskog Broda, Modriča, Sasina kod Sanskog Mosta, Bežlja kod Teslića, Ključ, Ulice kod Brčkog, Husino kod Tuzle, Brestovsko kod Fojnice, Ljubunčić kod Livna, Trebinje-katedrala, Ravno kod Trebinja, Vinica kod Tomislavgrada, Polog kod Mostara, Gornja Lastva kod Tivta, Prčanj kod Kotora, Sušanj kod Bara, Novi Banovci kod Stare Pazove u Srijemu, Lemeš kod Sombora, Gunaroš kod Bačke Topole). Posjetimo danas najbliže Marijino svetište i povjerimo Maloj Gospi naše brige i nevolje, koje će se njezinim zagovorom sasvim sigurno pretvoriti u radosti i nade.

Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Okiću

Omiljena i glasovita okićka župna crkva posvećena je Rođenju Blažene Djevice Marije, dakle Maloj Gospi. Godine 1622. spominje se prvi puta u povijesti kao građevina. Izvjestitelj zapisuje da je omanja i dosta niska, dobro pokrivena, sa zazidanim glavnim oltarom i jednostavnim pokrajnim oltarima. U crkvi se 1888. dogodio požar, u kojem je izgorjelo cijelo svetište sa glavnim oltarom kao i slike u cijeloj crkvi. Nacrte za obnovu zidova i oltara izradio je majstor Augustin Posilović, a zlatarske i slikarske radove izveo je 1890. slikar Ferdo Quiquerez. Iste je godine radionica orgulja Heferer iz Zagreba obnovila orgulje. Crkva je pregrađena 1893, a pred glavnim pročeljem je oktogonalni zvonik s predvorjem. U crkvi se nalazi vrijedni barokni inventar (oltari, propovjedaonica, krstionica), a pred crkvom figuralno ukrašena ulazna vrata iz 1691. Današnji blagdan pruža priliku za hodočasnički pohod prekrasnom okićkom kraju.

 

Da biste komentirali, prijavite se.