Sestra Žarka Ivasić – mučenica svoga zvanja

„Nisam kriva, znam da nisam kriva... Ako treba umrijeti, spremna sam i umrijeti“. Ove riječi sestre Žarke Ivasić gotovo su jedine ostale zapisane kao one koje je izgovorila suočivši se s pozivom Isusa Krista na najveću i najsvečaniju žrtvu ljubavi: polaganje života za svakog čovjeka, i prijatelja i neprijatelja.
Autor: hrvatski-mucenici.net/Laudato/M.P. Photo: kuca-utocista.org subota, 16. svibnja 2015. u 08:37

Sestra Žarka, krsnim imenom Julijana, rođena je 18. studenog 1908. godine u Krašiću, gdje živi sve do godine 1931., kad odlazi u samostan Družbe sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskog u Zagrebu. Rast Julijanine vjere i odabir redovničkog zvanja imali su čvrst temelj u svjedočkoj vjeri njezinih roditelja, obitelji i župe. Tako Julijana u svom odabiru slijedi primjer svoje starije sestre Terezije (s. Hildeberte) i mnogih djevojaka iz svog mjesta. Ulaskom u novicijat 1932. godine dobiva redovničko ime Žarka. Godine 1936. polaže doživotne zavjete. 

Put njezina služenja Bogu i čovjeku usmjeruje je najviše na služenje bolesnicima. Djelovala je u više bolnica – Gračacu, Banjoj Luci, Petrinji, a od 1939. do 1943. godine u Otočcu. Tijekom Drugoga svjetskog rata bolnica u Otočcu našla se na vjetrometini vojnih sila.

U bolnicu su pristizali ranjenici sukobljenih strana. Sestra Žarka nastojala je svakomu pristiglom ranjeniku pristupiti jednako, bez razlike, a u skladu sa svojim milosrdničkim poslanjem svjedočiti Isusa Krista u ljubavi prema svakom čovjeku. To je istodobno bilo razlogom zbog kojega su u Gospiću godine 1946. komunističke vlasti osudile sestru Žarku na smrt vješanjem. Zamolbe njezine Družbe za smanjenjem kazne ishodile su samo drugačiju smrt – strijeljanjem.

Prema zapisniku od 15. svibnja 1946., pisanom u zatvoru Okružnog suda za Liku u Gospiću, sestri Žarki Ivasić određen je dan i sat izvršenja presude: 16. svibnja 1946., u četiri sata ujutro. Posljednja želja osuđenice, navodi zapisnik, bila je „da ju posjeti svećenik i jedna od bolničkih časnih sestara“. Njezini posljednji dani u gospićkom zatvoru, odlazak na stratište i smrt, ostavili su u mnogima sliku hrabre i predane kršćanke – redovnice, koja smrt podnosi čvrstom vjerom u Gospodina. Glas mučeničke smrti sestre Žarke i dalje živi potičući na svjedočanstvo kršćanske vjere i ljubavi prema bližnjemu. Strijeljana je 16. svibnja 1946. godine u Gospiću, a tijelo joj počiva u blizini kapelice Svete Marije Magdalene na gospićkom groblju.
 
Družbu sestara milosrdnica upravo je postojan glas svjedoka 2007. godine potaknuo na započinjanje sustavnog istraživanja života i stradanja sestre Žarke Ivasić prikupljanjem svjedočanstava i dokumentacije, s ciljem započinjanja postupka za njezino proglašenje blaženom. Kauza je u svojoj preliminarnoj fazi.
 
Na zamolbu postulatora mons. Juraja Batelje, dobivši jednoglasni pristanak Hrvatske biskupske konferencije i nihil obstat Kongregacije za kauze svetaca, mons. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski, izdao je 3. travnja 2011. Proglas kojim izražava svoju namjeru pokretanja postupka za proglašenje blaženom i svetom sestre Žarke Ivasić.


Literatura: Popić, s. Veronika, Sestra Žarka Ivasić – mučenica svoga zvanja, Zagreb, 2010.
 

Da biste komentirali, prijavite se.