Što su kvatre?
U godišnjem ciklusu liturgije, četiri su tjedna posta i molitve, svaki u jednom godišnjem dobu.
Kvatre (lat. četiri puta, četverovremena) dani su na početku svakog od četiri godišnja doba, a Crkva se tako posvećuje molitvama tijekom cijelog godišnjeg doba.
Kvatreni tjedan slavi se u srijedu, petak i subotu. To su pokornički dani u kojima se želi na intenzivan način susresti Boga u molitvi, djelima milosrđa prema bližnjima i postu.
Od 5. stoljeća kvatre su služile kao priprava za primanje svetih redova. Najstarija vijest o kvatrama nalazi se u jednom spisu Poncija Maksimuma iz 4. stoljeća, poziva se na proroka Zahariju (Zah 8, 19) i preporučuje post četiri puta u godini.
Od pape Leona I. sačuvalo se 25 kvatrenih propovijedi koje naglašavaju vezu s četiri godišnja doba. Rimski ''Liber pontificalis'' iz 6. stoljeća sadrži napomenu da je papa Kalikst I. iz trećeg stoljeća, odredio post tri puta godišnje, a to je vrijeme žita, vina i ulja.
Kvatreni je post u Rimu završavao bdijenjem, u bazilici sv. Petra, u noći sa subote na nedjelju. Tad se u nedjelju nisu služile mise danju, jer je noćna služba Božja vrijedila i za nedjelju. Kasnije se bdijenje premjestilo na Veliku Subotu prije podne i tako je nedjelja dobila svoju posebnu svetu misu.
Kvatre se dijele na zimske (Post lucem) pred Božić, tj. potkraj godine, i to onih posvećenih kršćanskoj dobrotvornosti i zahvali Bogu za dobročinstva.
Proljetne (Post cineres) kvatre su na početku korizme, a posvećuju se pokori i obraćenju.
Ljetne (Post crucem) su kvatre nakon svetkovine Duhova, a posvećene su molitvi za posvetu ljudskog rada i za urod zemlje.
Zadnje su jesenske kvatre (Post lucem), koje su sredinom rujna i posvećene su molitvi za svećenička i redovnička zvanja te za kršćansku izgradnju mladeži.