Sveti Fabijan i Sebastijan

Sveti Fabijan i Sebastijan

Sv. Fabijan i Sebastijan mučenici su iz prvih stoljeća kršćanstva, tj. iz mučeničke ere kršćanstva. U to vrijeme, naime, kršćanstvo je često bilo progonjeno i bilo je katkada već to dovoljno za smrtnu osudu ako se za nekoga utvrdi da je kršćanin. Broj tolikih mučenika koji za vjeru položiše živote bio je uvijek jedan od snažnih dokaza da je kršćanstvo božanskog porijekla.

seb-i-fab2.jpg
Objavljeno:
 
20.01.2020 09:22

Sv. Fabijan i Sebastijan mučenici su iz prvih stoljeća kršćanstva, tj. iz mučeničke ere kršćanstva. U to vrijeme, naime, kršćanstvo je često bilo progonjeno i bilo je katkada već to dovoljno za smrtnu osudu ako se za nekoga utvrdi da je kršćanin. Vijest o njihovom mučeništvu i kako se to dogodilo slali su drugim kršćanskim zajednicama. Tako su mučenici bili ne samo ponos svoje zajednice, nego su bili i čvrsta veza među različitim, često veoma udaljenim, kršćanskim zajednicama. Vremena progonstva za Crkvu su uvijek teška vremena, ali i razdoblja naročitog blagoslova. Broj tolikih mučenika koji za vjeru položiše živote bio je uvijek jedan od snažnih dokaza da je kršćanstvo božanskog porijekla.

Sveti Fabijan je bio Papa. Izabran je za papu tako što je, došavši da vidi tko će biti novi papa i stojeći među mnoštvom koje je biralo kandidate, doletio golub i spustio se na njegovu glavu, a narod je uzviknuo: ''Fabijan je Papa!'' Četrnaest je godina upravljao rimskom Crkvom. Podijelio je zajednicu na sedam pokrajina kojima je upravljalo sedam pokrajinskih đakona, a jedan je od njih bio i sveti Lovro. Njima je dodijelio i sedam podđakona kao tajnike da sakupljaju podatke i bilježe djela mučenika. Fabijan je počeo izgrađivati podzemne grobnice, danas poznate kao Kalistove katakombe. Ubijen je u progonima 250. godine (odsječena mu je glava), te je pokopan u Kalistovim katakombama. Zaštitnik je kovača, ljevača i lončara. 

O mučeništvu sv. Sebastijana sačuvane su dvije poslanice: jedna je slavnog kartaškog biskupa sv. Ciprijana, a druga Rimske crkve. I jedna i druga prikazuju nam sv. Fabijana kao mučenika koji daje primjer vjere i jakosti.

Sveti Sebastijan je živio u 3. stoljeću, a rođen je u Milanu. Bio je vojnik u službi cara Dioklecijana i potajni kršćanin. Kao rimski vojnik mogao je doći do kršćana koji su u tamnici čekali pogubljenje te im je tajno prenosio poruke i blagoslove. Kada je njegovo djelovanje otkriveno, Dioklecijan ga je osudio na smrt tako da su ga gađali sa strijelama. 20. siječnja 288.godine, prema jednoj predaji, misleći da je mrtav pristupila mu je kršćanka imenom Irena kako bi ga pokopala, međutim, on je bio živ. Odnijela ga je kući te ga njegovala dok nije ozdravio. Sebastijan nije htio završiti kao bjegunac od mučeništva pa je opet pošao u carsku palaču u susret samom caru. Car se strašno prestrašio misleći da pred sobom vidi duha. Došavši k sebi i uvjerivši se da pred sobom ima živa čovjeka dao ga je umlatiti i baciti u jedan kanal. Odande su ga kršćani izvukli i pobožno sahranili u katakombama. Kasnije mu je u Rimu podignuta veličanstvena bazilika. Sebastijan se časti kao zaštitnik od kuge i drugih zaraznih bolesti.

U našoj zemlji mnogo je crkava posvećeno tim svecima. U Varažidinu na dan proslave župnog blagdana sv. Fabijana i Sebastijana počinje i tradicionalna duhovna obnova, tzv. Fabijanska osmina, ove je godine posvećena Godini vjere.

Inače, tu župu najmlađu u gradu Varaždinu osnovao je te svečano otvorio 30. studenog 1979. godine, tada zagrebački nadbiskup, sada Sluga Božji kardinal Franjo Kuharić. Blagoslovio je Križni put i novu ispovjedaonicu, dar poluslijepe župljanke Josipe Obadić, koja se odrekla putovanja u Lourdes, te kopiju kipa Majke Božje Bistričke.

Vrijedna je spomena jedna od najstarijih drvenih kapela posvećena sv. Fabijanu i Sebastijanu u Moslavini. Kapela je vrijedan je primjer pučke sakralne arhitekture. Sagrađena je od drvenih planjki. Krov joj je pokriven šindrom. Iznad glavnog pročelja uzdiže se zvonik. U crkvi se nalazi vrijedan inventar koji je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske. Taj inventar potječe iz razdoblja od 17. do 19. stoljeća i ima značajke ranog i zrelog baroka te bidermajera. Posebno je zanimljiv oltar iz 1718.godine po kojem je određena starost kapele. Oltarna slika prikazuje muke sv. Sebastijana, a uz nju stoje kipovi sv. Petra i sv.Pavla. Zaštićena su i dva kaleža, koja se čuvaju u malom drvenom svetohraništu, te dva manja anđela pričvršćena na zidovima. Kapela se nalazi u selu Donja Gračenica, na pola puta između Kutine i Popovače.

Svetog Fabijana i Sebastijana, župljani su za zaštitnike Gacke doline i Otočca uzeli još 1646. godine. Godine 1995. Gradsko vijeće Grada Otočca 20. siječnja proglasilo je blagdanom Grada Otočca.

Izvor: Vesna Jurić Rukavina
 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Istinito, lijepo i dobro

Još iz rubrike: