Sveti Josip
Bio je čestit, krjepostan i svet čovjek. Svaki njegov čin prožet je ljubavlju, vjerom i vjernošću.
Na današnji dan slavimo svetog Josipa, tesara iz Galileje, vjerničkom srcu posebno dragog svetca, zaručnika Blažene Djevice Marije i nebeskog zaštitnika hrvatskog naroda.
Sveti Josip bio je kraljevskog roda i potomak samo nominalna plemstva, jer za život je morao zarađivati kao obrtnik, radio je kao stolar, tesar i drvodjelac. Bio je vrijedan, čestit i jednostavan čovjek, a uza sve to poslušan i šutljiv. Zaručen s Marijom, našao se pred teškom odlukom.
Naime, njegova je zaručnica, po svemu besprijekorna i neupitne čestitosti, zatrudnjela prije nego što su se sastali. Kako je ne bi izložio javnom ruglu, odlučio je potajice otpustiti svoju zaručnicu. Josipa je tada posjetio anđeo nebeski koji mu je rekao:
''Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi svoju zaručnicu Mariju, jer ono što je u njoj začeto, zaista je od Duha Svetoga. Rodit će Sina kojemu ćeš nadjenuti ime Isus: On će spasiti narod svoj od grijeha njegovih''.
Josip je poslušno uzeo k sebi svoju zaručnicu te se s Njome uputio u Betlehem gdje se rodio Spasitelj. Kad je dvanaestogodišnji Isus bio u Hramu, kao Njegov zemaljski otac, Josip ga je zabrinuto tražio.
Gotovo je sigurno da je Josip svoj zemaljski život završio prije nego što je Isus započeo javno djelovanje. Njegova je smrt bila sretna, utješena Isusovim prisustvom.
Sveti Josip bio je otvoren prema Božjim planovima, čak i kad su bili neizvjesni i tajnoviti te izazivali tjeskobu i zabrinutost.
Pobožnost prema svetom Josipu počela se razvijati tek nakon devetog stoljeća, posebno u 11. i 12. stoljeću, zahvaljujući djelovanju franjevačke škole. Svetog je Josipa papa Pio Jedanaesti 1870. godine proglasio zaštitnikom svekolike Crkve i uspostavio njegov blagdan 19. ožujka.
Papa Pio 23. gajio je osobitu pobožnost prema svetom Josipu i uključio njegovo ime u misal, zajedno s Isusom, Marijom i svetcima čiju zaštitu Crkva svakodnevno zaziva u euharistijskome slavlju.
Sveti Josip zaštitnik je obitelji, očeva, muževa, bolesnika i umirućih...
Nacionalno svetište svetog Josipa nalazi se u Karlovcu, u Dubovcu, i jedno je od dvaju naših nacionalnih svetišta, uz marijansko u Mariji Bistrici. Svetište su hrvatski biskupi proglasili Nacionalnim svetištem svetog Josipa Crkve u Hrvata 15. travnja 1987. godine.
Gradnja crkve sv. Josipa započela je 1968. godine. Kamen temeljac blagoslovio je tadašnji pomoćni biskup Franjo Kuharić, a Crkvu je posvetio 1974. godine nadbiskup Franjo Šeper.
Hrvatski je sabor 9. i 10. lipnja 1687. izabrao svetog Josipa za nebeskog zaštitnika hrvatskog naroda.
