Kako prehranom pobijediti depresiju

Čovječanstvo od početka pisane povijesti vjeruje kako hrana utječe na emocije i ponašanje. Primjerice, drevna kineska medicina ističe češnjak kao lijek za depresiju, a početkom prošlog stoljeća Amerikanac John Harvey Kellogg, poznat kao „otac“ žitarica za zajutrak pisao je da tvari koje nastaju tijekom probave mesa uzrokuju depresiju.
Autor: Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender/Laudato Photo: frenzyofnoise.net utorak, 13. svibnja 2014. u 08:31

Danas postoji velik znanstveni interes za određenim obrascima prehrane, nutrijentima i dodacima prehrani kao nadopuni farmakoterapije. Općenito, sve je više poveznica elemenata prehrane i prehrambenog ponašanja s depresijom.

Prehrana koja je u skladu s nutricionističkim postulatima pravilne prehrane djeluje blagotvorno na prevenciju i potpornu terapiju depresije. Određeni nutrijenti i tvari porijeklom iz hrane mogu djelovati povoljno, dok druge tvari mogu pogoršati depresivna stanja. Postoje različiti pristupi razmatranju međuigre depresije i prehrane. Određeni prehrambeni obrasci, kao što je mediteranska dijeta pokazali su se blagotvornima u prevenciji i potpornoj terapiji, a istodobno mnoge studije ukazuju na vezu unosa obilja industrijski prerađene hrane i veće učestalosti depresije. Također, puno se pažnje poklanja promjenama u vrstama masnoća koje prevladavaju u prehrani modernog čovjeka u kontekstu povećane sklonosti depresiji. Zaseban pristup temelji se na konceptu deficita određenih nutrijenata, budući da je dokazano kako je u osoba s klinički verificiranom depresijom češći deficit određenih vitamina, mineralnih tvari, aminokiselina i masnih kiselina – posebice vitamina B skupine, cinka, željeza, triptofana i omega-3 masnih kiselina.

Uloga mediteranske prehrane

Mediteransku prehranu karakterizira obilje svježeg voća i povrća, mahunarki, orašastih plodova, maslinovog ulja, ribe, plodova mora i male količine zasićenih masti i crvenog mesa. Vezu depresije i mediteranske prehrane potvrđuju i istraživanja u kojima je promatrana povezanost mentalnog zdravlja i prehrambenih navika gdje su bolje rezultate na testovima općeg mentalnog zdravlja postigle osobe s više voća, povrća i cjelovitih žitarica u prehrani. S druge strane, zapadnjačku prehranu obilježava visok unos trans nezasićenih i zasićenih masti koje se pretežno nalaze u mesu, maslacu, određenim pekarskim i konditorskim proizvodima, brzoj hrani i slanim grickalicama, dok je unos blagotvornih masti iz biljnih ulja i ribe prenizak. Značajan prodor zapadnjačke prehrane u korelaciji je s porastom učestalosti depresije u suvremenoj populaciji.
 

Da biste komentirali, prijavite se.