Povremeno je korisno konzumirati crveno meso

Zanimljivo je da nakon gotovo dva desetljeća smanjene popularnosti, svinjetina ponovno doživljava priznanje u stručnim krugovima i konačno više ne izaziva sablazan.
Autor: Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender/Laudato Photo: www.avaz.ba srijeda, 18. rujna 2013. u 18:06

Zbog doslovnog shvaćanja preporuka o smanjenju unosa crvenog mesa, mnoge se osobe odlučuju na gotovo isključivo konzumiranje mesa peradi. Ipak, nemasno crveno meso izvor je važnih nutrijenata i predstavlja značajan doprinos adekvatnom dnevnom nutritivnom unosu te je njegova umjerena konzumacija dio zdrave, pravilno izbalansirane prehrane.

U „gurmanskoj“ terminologiji, crveno meso je ono meso koje prije pripreme ima crvenu boju, dok nutricionisti pod crvenim mesom smatraju meso sisavaca. Osnovna odrednica boje mesa je koncentracija mišićnog proteina - mioglobina. Tako primjerice, bijelo pileće meso sadrži najmanje, a govedina najviše mioglobina. U većini zemalja, u crveno meso svrstava se meso govedine (junetine, teletine), svinjetine, ovčetine (janjetine) te kozje meso. Pri tome, krti, odnosno nemasni dio navedenog crvenog mesa predstavljaju odresci buta, leđa i filei.

Zanimljivo je da nakon gotovo dva desetljeća smanjene popularnosti, svinjetina ponovno doživljava priznanje u stručnim krugovima i konačno više ne izaziva sablazan. Razlog je tomu što se proizvodnja svinjetine danas uvelike razlikuje od proizvodnje karakteristične za razdoblje od prije 25 godina. Rezultat promjene je meso sa više mišićnog i znatno manje masnog tkiva. Bolji uvjeti uzgoja i hranjenja svinja te tehnološki procesi koji omogućuju dodatno uklanjanje vidljivih masnoća, rezultirali su znatno kvalitetnijom ponudom svinjskog mesa na tržištu. Svinjeći but dio je svinjetine koji sadrži najmanju količinu masnoća.

Iako postoje izvjesne razlike u nutritivnom sastavu mesa različitih životinja, općenito, krto crveno meso izvanredan je izvor proteina, vitamina B1, B3, B6 i B12, te minerala fosfora, cinka i željeza. Naime, 100 g krtog crvenog mesa osigurava oko 25% i više dnevnog preporučenog unosa navedenih nutrijenata. Nadalje, ista količina mesa osigurava 10 % i više dnevnog preporučenog unosa vitamina B2, B5 te minerala selena.

Dnevno se preporuča unos 2 do 3 serviranja namirnica iz skupine meso, riba, jaja i mahunarke, a pritom jedno serviranje mesa iznosi 75 – 100 g.

Da biste komentirali, prijavite se.