Pravilnom prehranom protiv bolesti srca i krvožilnog sustava

Bolesti srca i krvnih žila ili kardiovaskularne bolesti predstavljaju "ubojicu broj jedan" suvremenog čovjeka. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od kardiovaskularnih bolesti u svijetu godišnje umre oko 17.5 milijuna ljudi, a predviđa se da će se ta brojka do 2015. povisiti na 20 milijuna ljudi.
Autor: Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender/Laudato Photo: cardiachealth.hwtip.com utorak, 26. kolovoza 2014. u 09:29

I u Hrvatskoj su bolesti srca i krvožilja na zabrinjavajućem prvom mjestu po uzroku smrtnosti.
Kardiovaskularne bolesti su skupina poremećaja na srcu i krvnim žilama, a glavne kliničke manifestacije se mogu podijeliti na one koje zahvaćaju:

•    Srce i srčani krvožilni sustav – koronarna bolest srca
•    Mozak i moždani krvožilni sustav – cerebrovaskularna bolest te
•    Krvne žile koje opskrbljuju ruke i noge – bolest perifernih arterija.

Sličan patološki proces leži u podlozi sva 3 stanja koja zahvaćaju srce, mozak i periferne arterije, a njihovo ishodište valja tražiti, među ostalim, i u nepravilnoj prehrani. Tako u podlozi ovih bolesti leži ateroskleroza, stanje u kojem se masnoće, kalcij i produkti stanične razgradnje talože duž stijenki arterija stvarajući aterosklerotski plak.

Uravnotežena prehrana koja osigurava optimalne omjere hranjivih tvari, a naročito masti, spada u temelje dobrog funkcioniranja organizma, a time i dobre cirkulacije. Kako bi se smanjio rizik nastanka ili pospješio oporavak od bolesti treba preferirati mediteranski model prehrane u kojem dominiraju žitarice, mnogo voća i povrća, nezasićene masti iz maslinovog ulja i plave ribe, te niskomasni mliječni proizvodi.

Budući da je prekomjeran broj kilograma u izravnoj vezi s povećanim rizikom od bolesti srca, prvi korak je obično gubitak suvišnih kilograma na način da se smanji kalorijski unos  za 300 do 500 kcal dnevno i uvede umjerena tjelesna aktivnost u trajanju od barem 30 minuta svaki dan. Čak i skroman gubitak kilograma (5–10%) može rezultirati popravljanjem lipidnog profila i imati povoljan učinak na rizik od bolesti srca i krvožilnog sustava u pojedinaca s dislipidemijom.

Opće preporuke uključuju konzumiranje više manjih obroka. Unos hrane trebalo bi raspodijeliti u najmanje 3 ili idealno 5 obroka dnevno. Na taj način izbjegava se gladovanje koje obično ima za posljedicu prejedanje i unos nekvalitetne hrane.

Unos masti treba ograničiti na 30% dnevne kalorijske vrijednosti, od čega nezasićene masnoće trebaju činiti oko 25% ukupno unesenih masnoća. Mlijeko i mliječne proizvode treba birati sa smanjenim udjelom masnoće i izbjegavati konzumiranje punomasnih sireva (45% m.m.). Prilikom konzumiranja mesa treba ukloniti sve vidljive masnoće, jer meso ionako sadrži dovoljnu količinu masnoća ugrađenih u njegovu strukturu.

Studije pokazuju da unos ribe i omega-3 masnih kiselina iz biljnih izvora  mogu smanjiti rizik smrtnosti uzrokovanih koronarnom bolešću srca ili moždanog udara, stoga je preporuka  tjedno unositi barem 2 puta po 170 grama (masne) ribe zajedno s drugim izvorima omega-3 masnih kiselina (ulje krilla, orašasto voće, laneno ulje). Također, poželjno je ograničiti unos kolesterola na 300 mg dnevno izbjegavajući unos plodova mora, žumanjka jajeta i iznutrica. Budući da je procesirana hrana najvažniji izvor trans masnih kiselina koje imaju nepovoljan učinak na lipidni profil seruma iz prehrane je potrebno posve izbaciti industrijski prerađenu hranu izuzev one u kojoj su uklonjene trans masne kiseline i koja sadrži nisku razinu zasićenih masnoća.

Dodatno,  kod masnoća je potrebno razlikovati životinjske od biljnih i hranu pripremati korištenjem biljnih ulja; maslinovog, suncokretovog, bućinog, sezamovog, repičinog te smanjiti unos maslaca i vrhnja koji su uz bogatstvo zasićenih masnih kiselina bogati i kolesterolom.

Kao izvor kvalitetnih bjelančevina preporuča se perad, riba, divljač i krto meso te nemasni sir (npr. svježi kravlji sir).

Unos ugljkohidrata treba biti u okviru 45 do 55% dnevnog energetskog unosa. Preporuča se unos većinom složenih ugljikohidrata, kao što su integralne žitarice, brašna, tjesta i kruhovi od takvih žitarica. Integralne žitarice ujedno sadrže i prehrambena vlakna koja pomažu smanjenju apsorcije kolesterola oko 2–4%. Uz žitarice  i mahunarke (grah, leća, slanutak, bob...) sadrže veliku količinu vlakana. Unos jednostavnih šećera ne bi smio premašiti 10% ukupnog unosa energije.

Voće i povrće, hrana na koju je danas s pravom stavljena velika pažnja, treba zauzimati središnje mjesto u prehrani. Dnevna preporuka je da se konzumira 7 -8 serviranja voća i povrća, što bi iznosilo oko 2 šalice voća i 2 šalice povrća u svježem, kuhanom, sušenom ili zamrznutom stanju.

Alkohol treba gotovo u potpunosti izbaciti, dok se za kavu preporuča umjerenost, što znači 2–3 šalice dnevno. Kako se alkohol metaboličkim putevima može pretvoriti i u masnoće, treba biti na oprezu kako se ne bi povećala razina triglicerida konzumiranjem alkohola.

Unos soli ne bi smio biti veći od 5g dnevno, a u pojedinaca s hipertenzijom bi trebao biti čak i manji.
 

Da biste komentirali, prijavite se.