Sladoled, omiljena ljetna poslastica

U sladoledu treba znati uživati. Uzima se u manjim količinama koje se polako rastapaju u ustima, kako bi doživljaj okusa bio potpun, ali i da bi zaštitili ždrijelo, jednjak i želudac od temperaturnih šokova.
Autor: Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender/Laudato Photo: www.busybakers.co.uk srijeda, 04. lipnja 2014. u 09:55

Priča o sladoledu započinje prije 3000 godina u Kini. Kineski vladari bili su prvi sretnici koji su uživali u toj slasnoj deliciji koja nas dokazano čini sretnima. Njihovi kuhari miješali su snijeg i led s vrhova planina s voćem, vinom i medom i tako spravljali ukusne ledene poslastice za vladare koji su u njima uživali u trenucima opuštanja. Kinezi su umijeće pripremanja ledenih slastica prenijeli Arapima koji su preferirali sorbete – sirupe ohlađene snijegom.

Za pravi sladoled, uz smrzavanje je potrebno i stalno miješanje i potresanje. Time se postižu dvije bitne stvari – smanjuje se veličina kristala leda, a čestice zraka ugrađuju se u strukturu sladoleda. Što su manji kristalići leda to je struktura sladoleda poželjnija, a umiješani zrak osigurava dragocjenu pjenastu strukturu.

Dok bi o okusima mogli raspravljati, jedno je sigurno - dobar sladoled je samo onaj u kojem je postignuta vrlo fina ravnoteža tri faze: krute (kristali leda), plinovite (mjehurići zraka) i tekuće (smjesa). Ta jedinstvena konzistencija postiže se miješanjem, prozračivanjem, potresanjem i smrzavanjem smjese u posebno dizajniranim strojevima za proizvodnju sladoleda.

Dodavanjem voća ili voćnog sirupa u mliječni sladoled nastaje voćni sladoled, a najcjenjeniji, krem sladoled, nastaje dodavanjem šlaga mliječnom sladoledu. Naravno, sladoled se može obogatiti čokoladnim i drugim preljevima, sjeckanim orašastim plodovima, karamelom, likerom, mogu se spajati najrazličitije kombinacije okusa u sladoledne kupove ili se može poslužiti s kavom u obliku popularnog napitka ice-coffee.

U sladoledu treba znati uživati. Uzima se u manjim količinama koje se polako rastapaju u ustima, kako bi doživljaj okusa bio potpun, ali i da bi zaštitili ždrijelo, jednjak i želudac od temperaturnih šokova. Pojedemo li zagrijani veću količinu sladoleda u kratkom vremenu, možemo osjetiti jake bolove u području čela. Isto će se dogoditi ako naglo popijemo hladni napitak s puno leda, no sladoledna glavobolja može se izbjeći ako se sladoled konzumira polako i zagrijava u ustima.

Kada je temperatura sladoleda -13 °C ne izaziva „tupost“ okusnih pupoljaka, a idealnom temperaturom za posluživanje smatra se -6 °C, kada je približno polovica vode u sladoledu u tekućem obliku čime se osigurava idealna kremasta i pjenasta tekstura.

Prije konzumiranja, sladoled je uputno na 15-ak minuta prebaciti iz zamrzivača u hladnjak. Na taj način lakše ga je poslužiti, a i konzumirati. Preporučuje se odvojiti količinu koja će se i pojesti, jer  potpuno odmrznuti sladoled nije dobro ponovno smrzavati.
 

Da biste komentirali, prijavite se.