Top 6 mitova o vitaminima

Istraživanja o prehrambenim navikama u današnjem razvijenom svijetu pokazuju da više od 60% osoba ne unosi dovoljne količine voća i povrća. Također, mnogi ljudi vode stresan život, žive u zagađenim gradovima, puše i piju znatne količine alkohola – a sve to povećava njihove potrebe za vitaminima.
Autor: Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender/Laudato Photo: gorila.jutarnji.hr petak, 13. rujna 2013. u 14:02
Postoje mnoge zablude o vitaminima te učincima koje oni imaju. Suprotno popularnom vjerovanju, vitamini nisu čudotvorni lijekovi. Vitamini su spojevi koji su potrebni našem tijelu za normalan rast, razvoj i zdravlje. Neophodni su jer se ili ne mogu sintetizirati u tijelu ili se ne stvaraju u dovoljnim količina koje su tijelu potrebne.

Upravo zbog toga, krenimo istražiti neke od mitova i istina o vitaminima kako bi mogli donijeti što bolju odluku o našem zdravlju kad su vitamini u pitanju.

MIT br. 1: „Što veće doze to jači učinak“

Uvjereni smo da su megadoze vitamina neophodne za naše zdravlje, no znanstvenici su dokazali posve suprotno. Uzmimo primjer vitamina A kojeg prirodno nalazimo u obliku retinola i beta-karotena. Hrana bogata karotenoidima koji se u tijelu pretvaraju u vitamin A ne dovodi do nikakve toksičnosti. No s druge strane prevelike doze vitamina A u obliku dodataka prehrani mogu biti toksične ako se uzimaju tijekom dužeg vremenskog perioda.

Mnogi ljudi griješe vjerujući da ako su male količine vitamina dobre za nas da su onda velike količine još bolje. U slučaju vitamina bolje se držati pravila „manje je više“. Vitamini A, D, E i K topljivi su u mastima što znači da se mogu skladištiti u našem tijelu. Velike doze tih vitamina tijekom dužeg perioda, bez postojećeg  kliničkog nedostatka pojedinog vitamina mogu rezultirati štetnim razinama tih vitamina u tijelu.

Za zdrave osobe vrijedi pravilo, ukoliko se uzimaju pripravci vitamina, dnevne doze trebaju biti u skladu s preporučenim dnevnim vrijednostima. Visokodozirani pripravci vitamina ne bi se trebali uzimati, osim ako ih ne savjetuje liječnik i ako se uzimaju pod liječničkim nadzorom.

MIT br. 2: „Vitamin C je različit od ostalih vitamina pa ga vjerojatno i trebamo više“

Mišljenje da je vitamin C drugačiji od ostalih vitamina i da ga trebamo u velikim količinama
potječe još od šezdesetih godina prošloga stoljeća. Iako se tijekom proteklih nekoliko desetljeća polagalo puno nade u velike moći visokih doza vitamina C, ipak još nije dokazana njegova učinkovitost u prevenciji i terapiji bolesti u visokim dozama.  

Poznato je da vitamin C smanjuje simptome i trajanje prahlade, ali ne utječe na njenu učestalost. Budući da naše tijelo ne stvara i ne skladišti vitamin C, važno je unositi dovoljne količine  vitamina C prehranom. Malo je vjerojatno da će previše vitamina C iz prehrane štetiti, no megadoze vitamina C u obliku dodataka prehrani mogu uzrokovati mučninu, proljev, bubrežne kamence te gastritis.

MIT br. 3: „Vitamini su zamjena za uravnoteženu prehranu“

Mnogi ljudi smatraju da su vitamini zamjena za prehranu pa svaki dan uzmu multivitamin i zaboravljaju na pravilnu prehranu. To je velika pogreška. Vitamini ne mogu djelovati bez energije koju naše tijelo dobiva od složenih ugljikohidrata, masti, proteina. Zato je neobično važno konzumirati raznoliku hranu koja će opskrbiti naše tijelo energijom te prirodno vitaminima. Ukoliko manjak pojedinog vitamina postoji, dodaci prehrani u pravilnom obliku te u kombinacijama mogu kompenzirati taj nedostatak.

MIT br. 4: „Vitamini liječe bolesti“

Vitamini nisu čudotvorni lijekovi. Neki vitamini pomažu kod pojačanog umora, psihičkih i tjelesnih napora, kod pretjerane izloženosti stresu, za bolje pamćenje, pravilan rad probavnog sustava. Preporučuju se ženama u reproduktivnoj dobi, pušačima, ljudima na restriktivnim dijetama, osobama koje se oporavljaju nakon teških bolesti ili operacija.

Bez obzira u kojem ih obliku uzimali, vitamini neće sami spriječiti razvoj bolesti ukoliko ne držite pod kontrolom ostale čimbenike rizika. Npr. dodatno uzimanje vitamina C, E i D , koji se u nekim istraživanjima povezuju sa smanjenjem rizika za razvoj bolesti srca, neće imati učinka ako se i dalje nepravilno hranimo, ne krećemo se, pušimo, pijemo.

MIT br. 5: “Prirodni vitamini su bolji od sintetskih“

Nutrijenti porijeklom iz hrane najbolji su odabir jer su tada «upakirani» u svoje prirodne komplekse koji se najbolje apsorbiraju i iskorištavaju u našem organizmu. Kada govorimo o pripravcima - bilo da su vitamini sintetizirani u laboratoriju ili u biljkama ili životinjama, vaše ih tijelo koristi na isti način. Razliku osjeća jedino vaš novčanik.

MIT br. 6: „Od vitamina B kompleksa se debljamo“

Vitamini B skupine igraju važnu ulogu u izmjeni tvari, odnosno pridobivanju energije iz hrane. Stoga se često razmatraju kao „pojačivači apetita“. Činjenica je da u osoba koje su imale manjak vitamina B kompleksa može doći do poticanja apetita, međutim, imamo li kontrolu nad količinom hrane koju unesemo u organizam, nećemo se debljati samo zbog unosa vitamina B kompleksa.
 
Da biste komentirali, prijavite se.