U osobnoj putnoj ljekarni ne zaboravite probiotik!

Gastrointestinalni sustav predstavlja najvažniju granicu između naše „unutrašnjosti“ i vanjskoga svijeta. Probavni sustav svojevrsna je «unutrašnja koža», a površina mu je 150 puta veća od površine kože. Također, sadrži najveći broj stanica imunološkog sustava – čak 60%.
Autor: Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender/Laudato Photo: groovygreenlivin.com utorak, 22. srpnja 2014. u 12:47

Možda zvuči zapanjujuće da je najveći dio imunološkog sustava lokaliziran u gastrointestinalnom sustavu, međutim ovo je sasvim logično uzmemo li u obzir da upravo naš probavni sustav dolazi u kontakt s najvećim brojem najrazličitijih molekula i organizama.

U našim crijevima obitava oko milijun bakterija, koje ugrubo možemo podijeliti na one „dobre” ili korisne i „loše” ili patogene. Korisne bakterije svojim metabolizmom stvaraju nepovoljne uvjete za rast patogenih mikroorganizama i pomažu nam da iz hrane dobijemo sve važne hranjive tvari i energiju. Ove dvije skupine bakterija su u stalnoj međuigri, a njihova ravnoteža određuje brojne funkcije u probavnom sustavu i utječe na zdravlje cjelokupnog organizma.

Što su probiotici?

Početkom 20. stoljeća ruski bakteriolog dr. Ilja Metchnikoff, inače asistent glasovitog Louisa Pasteura, bio je prvi znanstvenik koji je uočio pozitivan učinak bakterija mliječne kiseline na ljudsko zdravlje. Ustvrdio je da stanovništvo Bugarske ima, za to doba, nevjerojatno dug životni vijek, a taj je fenomen pripisao učestaloj konzumaciji jogurta i sličnih proizvoda. Tragom njegovih zaključaka, istraživanja su nastavili i drugi znanstvenici da bi 1930. godine došlo do svojevrsne kulminacije kada je pobornik preventivne medicine - Minoru Shirota izolirao bakteriju iz roda Lactobacillus sposobnu da preživi prelazak kroz probavni sustav. To je otkriće ubrzo dovelo do komercijalne primjene bakterije u proizvodnji jednog fermentiranog mliječnog napitka koji je polučio izvanredan tržišni uspjeh.

Probiotici su specifični sojevi bakterijskih kultura koji imaju znanstveno utemeljeno povoljno djelovanje na čovjeka, a njihov unos dovodi do povećanja korisnih bakterija u gastrointestinalnom sustavu budući da probiotičke vrste kompetitivno inhibiraju rast manje poželjnih vrsta  i stvaranje toksičnih spojeva. Bakterijske kulture koje se najčešće koriste u obogaćenim proizvodima su različite vrste roda Lactobacillus i Bifidobacterium.

Lactobacili i bifidobakterije su normalni stanovnici crijeva i njihova prisutnost upućuje na zdravu floru. Krajnji produkt njihove aktivnosti su kratko lančane kiseline koje povećavaju kiselost crijevnog sadržaja stvarajući nepovoljne uvjete za rast i aktivnost štetnih bakterija. Ti spojevi ujedno služe kao „hrana“ stanicama koje oblažu debelo crijevo.

Povoljnu ravnotežu među stanovnicima naših crijeva može narušiti stres, putovanja, povišena temperatura, uzimanje lijekova, posebice antibiotika te pogrešna prehrana. Neravnoteža crijevne mikroflore povezuje se s povećanim rizikom specifičnih bolesti te je stoga prisutan značajan interes za tvarima i mikroorganizama koje povoljno utječu na rast i aktivnost korisnih bakterija u probavnom sustavu.

Probioticima protiv proljeva

Rastući broj istraživanja svjedoči o terapijskim svojstvima probiotika kod pojave dijareje. U tom kontekstu, dobro dokumentirani učinci probiotika su manja učestalost i kraće trajanje proljeva vezanih  uz infekciju bakterijom Clostridium difficile, infekciju rota-virusom, te manja učestalost putničkih proljeva. Ta povoljna djelovanja probiotika dokazana su za više vrsta probiotičkih sojeva, poglavito iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium. U studijama je istraživana njihova medicinska uporaba, bilo kao jedan, izolirani soj ili kao mješavina više sojeva.  
 

Da biste komentirali, prijavite se.