Croatian English German Italian

Sveti Albert Veliki

Na današnji datum obilježava se spomendan jednog od najznačajnih mislitelja razvijenoga srednjeg vijeka svetog Alberta Velikog.
Autor: Ana Dagelić/Laudato Photo: www.flickr.com petak, 15. studenog 2013. u 14:14
Foto

Doctor universalis 

Na današnji datum obilježava se spomendan jednog od najznačajnih mislitelja razvijenoga srednjeg vijeka Alberta Velikog. Poznat je kao jedan od rijetkih univerzalnih duhova, koji je širinu duha pokazao na nekoliko znanstvenih područja te tako svijetu ostavio značajan filozofski, teološki i prirodoslovni poklad za daljnje napredovanje u spoznaji. 

Albert Veliki bio je dominikanac, biskup, a postao je crkvenim naučiteljem te ga se često časti pod nazivom doctor universalis (sveopći naučitelj). 

Papa emeritus Benedikt XVI. u svojoj je katehezi o ovome velikom svecu rekao: «On nas može mnogočemu naučiti. Prije svega, sveti Albert pokazuje da između vjere i znanosti nema suprotstavljanja, usprkos stanovitim nerazumijevanjima do kojih je dolazilo u povijesti.» Dominikanac Tomo Vereš u svome članku iz 1981. zapisao je da je "sveti Albert bio onaj koji je razgraničio nekadašnje mutno jedinstvo svih znanosti, među kojima je previše autoritativno vladala teologija, i složio u takav sustav u kojemu svaka znanost ima svoj predmet istraživanja i svoju metodu prosuđivanja istine... U Alberta je svaka znanost dobila svoj autoritet, dakako uz uvjet da ga upotrebljava u svrhu traženje istine."

Sveti Albert Veliki je rođen u gradu Lauingenu u južnoj Njemačkoj, studirao je u Italiji, a predavao u Parizu i Kölnu. Nadbiskup je postao u Regensburgu. Njegova važnije djela su: «Suma o stvorenjima», «Suma teologije» i vrlo opširan niz tumačenja Aristotelovih djela. Prihvatio je i prepoznao važnost Aristotelove misli u doba kada se počelo širiti poznavanje brojnih djela tog grčkog filozofa te svojim znanstvenim zalaganjem, tumačenjem i razlučivanjem pripremio je put za daljnje istraživanje, a filozofiji i teologiji ostavio smjer i metodu djelovanja. Zahvaljujući između ostaloga i svetom Albertu Velikome, njegov učenik Toma Akvinski izvršit će jedinstven utjecaj u povijesti filozofsko-teološke misli.  

Albert Veliki umro je na današnji dan 1280. godine. 
 

Glazba u misli svetog Alberta Velikog

U opširnim komenatrima koje je Albert Veliki napisao na Aristotelova djela nalazi se i komentar djela «Poetica», u kojemu se Albert Veliki osvrće na glazbenu praksu svoga vremena. Većina njegovih refleksija koje se tiču glazbe pronađena su upravo u tom komentaru. Promišljanjem je došao do zaključka u kojemu je odbacio ideju tzv. glazbe sfera. Poznato je da su stari grčki filozofi pridavali veliku važnost glazbi kao umjetnosti zvuka, duhovnoj manifestaciji u vremenu pomoću pjevanog ili sviranog zvuka. 

Glazba sfera ili musica universalis koncept je koji je promatrao određene proporcije u kretanju nebeskih tijela kao oblik glazbe. Ta glazba nema klasično značenje koje joj obično pridajemo, ne može se čuti, ali ima određeni harmonijski, matematički i religijski značaj. Sveti Albert Veliki odbacio je taj koncept i tvrdio da nije moguće da nebeska tijela tvore zvuk. 

Pisao je opsežno o harmoniji i omjerima u glazbi. Poznato je njegovo razlaganje o tri subjektivne razine na kojima koralno pjevanje može utjecati na ljudsku dušu. Pjevanje pročišćava dušu i pomaže joj da se uzdigne iznad nesavršenosti, prosvjetljuje na putu kontemplacije te jača i održava savršenstvo duše kroz kontemplaciju. 


 

Izvođači