Za laudato.hr piše:

Slavko Nedić

ponedjeljak, 02. siječnja 2012. Arhiva kolumne

Imate li još malo vremena za Božić 1. dio

Tek smo u sredini božićnog vremena, a većini od nas „božića“ je već preko glave.

Tek smo u sredini božićnog vremena, a većini od nas „božića“ je već preko glave. Naime, sretne me neki dan jedan moj frend koji je inače glazbeni urednik na jednoj drugoj radio postaji i reče mi: “pa što vi još uvijek šibate božićne pjesme“ (šibate je inače uobičajeni radijsko žargonski termin za učestalije emitiranje nekih pjesma). Rekoh prijatelju najprije sretan ti Božić i osobno (već smo si SMS-ali božićnu čestitku) ali božićno vrijeme je tek počelo, danas je tek treći dan, a kad ćeš svirati božićne pjesme ako ne u božićno vrijeme. Malo me je pogledao čudno i rekao mi smo svoje već odavno odsvirali. Stoga, u drugoj polovici božićnog vremena, čitatelji dragi, nadam se da ipak imate još malo vremena za "slana" glazbena razmišljanje o Božiću. Donosim ga u (samo) dva dijela. Prvi će biti: „Kratka 'storija' o božićnim pjesmama“ i  nešto o božićnoj diskografiji. U drugom dijelu bit će govora o božićnim koncertima te drugi (suvremeni) dio priče o božićnim pjesmama i pjesmicama.

Kratka storija o božićnim pjesmama

Svako rođenje izaziva obilje radosti, ne samo u obitelji u kojoj je dijete rođeno nego i kod svih ljudi dobre volje. Svi su tada raspjevani, puni radosti, veselja i dobrih vibracija. Stoga, nije za čuditi se, što ne samo u hrvatskom narodu nego i u cijelom svijetu, upravo božićno vrijeme obiluje tolikim bogatstvom izvornih narodnih popijevki. Jer, rodilo se Dijete koje će biti Spasitelj cijelog svijeta.

Hrvatski narod, kao europski kulturno civilizirani narod s bogatom kulturno povijesnom tradicijom, posebnu je pažnju posvetio božićnom vremenu i misteriju rođenja Djeteta Spasitelja, maloga Boga (odatle i naziv Božić).

Najstarija poznata hrvatska pjesmarica duhovnih pjesama "Pavlinska pjesmarica" iz 1664. godine donosi 19 božićnih napjeva, a prvo izdanje popularne pjesmarice "Cithara octochorda" iz 1701. godine sadrži oko 30 božićnih napjeva. Kasnija izdanja iste pjesmarice donose još više, što upućuje na veliku povijesnu tradiciju božićnih pučkih napjeva u Hrvata. Hrvatski narod danas posjeduje pravo bogatstvo božićnih napjeva. Po mnogim izvorima, najstarija poznata božićna pučka popijevka je "Bog se rodi v Vitliomi" koja potječe s kraja XIV. stoljeća a opisuje pučko viđenje Isusova rođenja prema Lukinu evanđelju (glava 2.). Ta pjesma, nažalost danas zanemarena, ima svoju duboku pučku teologiju "Bog se rodi v Vitliomi, đavlu silu tak da slomi", dakle Božjim rođenjem nadvladano je zlo.  Sličan je stih i u još jednoj božićnoj popijevci nešto mlađeg datuma "Va se vrime godišća" koja se iz Istre proširila po Dalmaciji a kasnije i po cijeloj Hrvatskoj. Taj napjev sa svojih 30 kitica iznosi cijelu pučku pripovijest i ubraja se medu najpopularnije hrvatske božićne napjeve, te je stoga dobio počasno mjesto izvođenja prije božićnog evanđelja. Medu starije napjeve spada također i "Narodi nam se" (potječe iz sjeverne Hrvatske s kraja XVI. stoljeća), koja se ubraja medu najsvečanije božićne napjeve, stoga je i dobila počasno mjesto na završetku božićne liturgije (Mise). Ona je svojevrsni kalendar božićnog vremena, naime, svaka kitica je posvećena pojedinom božićnom blagdanu (sv. Stjepan, sv. Ivan, Tri kralja...). Većina danas popularnih božićnih napjeva (Kirie eleison, Svim na zemlji, O Betleme, Radujte se narodi...) potječu iz XIX. stoljeća i prvi put su objavljeni u pjesmarici "Napivi bogoljubnih pisama" - Budim 1850, te naknadno obrađeni harmonizacijom ravnatelja zagrebačkog konzervatorija gospodina Franje Dugana u pjesmarici "Virgini matri" - Zagreb 1921, te u "Hrvatskom kantualu" - Zagreb 1934.

Božićna diskografija

Prvi tonski snimljeni Božić načinio je Edison Bell-Penkala 1927. godine u zagrebačkoj katedrali. Kršćanska sadašnjost objavila je reizdanje dotične snimke u obliku audio-kasete pod nazivom Edison Bell-Penkala - Božić u Zagrebu 1927 na kojoj se nalazi snimka 10 božićnih pjesama. Prvu LP (long play) ploču s božićnim pučkim pjesmama načinio je Hrvatski seljački zbor Podgorac iz Gračana kod Zagreba pod ravnanjem gospodina Mirka Cajnera za Božić 1966. Ploču pod nazivom "Božićne pjesme" objavio je Jugoton (LPY - V - 673) a sadrži 15 napjeva. Zanimljivo je spomenuti da su djeca nekolicine od njih nakon 45 godina ponovno snimili zanimljiv album božićnih pjesama. Naime Tamburaši sv. Mihalja iz Gračana, 2011 godine, objavili su album „O kakva to svetlost“ s istim autentično pučkim izričajem i duhom.

Za Božić 1967. godine Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda objavilo je 6 singl (EP) ploča s 32 božićna pučka napjeva. Vrijedno je, svakako, istaknuti još neka izdanja. Kršćanska sadašnjost u suradnji s Akademskim zborom "Ivan Goran Kovačić" i Simfonijskim orkestrom pod ravnanjem g. Vladimira Kranjčevića objavljuje za Božić 1979. LP i kasetu nazvanu "Narodi nam se", te za Božić 1980. LP i kasetu "Spavaj sinko" s ukupno 17 pučkih božićnih popijevki za koje su obrade načinili poznati hrvatski skladatelji: Boris Papandopulo, Nikša Njirić, Anđelko Klobučar, Željko Brkanović, Boris Urlich, Adalbert Marković, Mato Lešćan i Vladimir Ruždjak. Treća u tom nizu je LP i kaseta "Zvan Betlema" u izvedbi Zagrebačkih madrigalista i Simfonijskog orkestra pod ravnanjem Vladimira Kranjčevića.

Ovdje svakako treba  spomenuti i kultni projekt, LP i kaseta, "Christmas with Kićo - " u izvedbi Krunoslava Kiće Slabinca i Tamburaškog zbora "Croatia" pod ravnanjem Bože Potočnika. Prvo izdanje albuma objavljeno je 1984 u  Americi u suradnji Jugotona i Hrvatske bratske zajednice iz USA. Par godina kasnije album je pod nazivom "Svim na zemlji mir veselje" objavljen u Jugoslaviji. Album sadrži 11 pjesama od toga  sedam hrvatskih pučkih popijevki te četiri prepjeva poznatih svjetskih božićnih napjeva.

Naravno, postoji još čitav niz dobrih i kvalitetnih nosača zvuka s božićnim tradicionalnim (hrvatskim i svjetskim) te autorskim napjevima, posebno nakon osamostaljenja Republike Hrvatske. Svaki izvođač koji do sebe drži smatrao je da treba napraviti barem jednu obradu neke nedic_ukolumnu.jpghrvatske ili inozemne božićne skladbe. Svake godine se objavi gotovo desetak božićnih albuma, bilo da je riječ o novim i autorskim albumima ili kompilacijama tako da na mnogim prodajnim mjestima postoje posebne police s isključivo božićnim izdanjima. Velik broj objavljenih albuma božićnih skladbi doveli su do toga da se 2008. godine unutar diskografske nagrade Porin pokreće zasebna kategorija za najbolji božićni album.

Da biste komentirali, prijavite se.