Za laudato.hr piše:

Mladen Milić

petak, 03. siječnja 2014. Arhiva kolumne

Kratki vodič za kulturu čestitanja u 2014. godini

Već nekoliko godina prigodom svakog većeg blagdana kruži SMS kojem sadržaj glasi otprilike ovako: „Čestitam Vam Božić, a budući da je kriza, ujedno ovom porukom čestitam i Novu godinu, Valentinovo, Dan žena, Uskrs, rođendan, godišnjicu braka, Dan grada i sljedeći Božić. Ako se kriza produži, slobodno ovu poruku smatrajte važećom do daljnjega.“
Foto: www.hrvatskiglas-berlin.com

Kako se kriza u Hrvatskoj opasno produžila, čini se kako bi ova poruka trebala postati jedina relevantna ovih godina. No, hvala Bogu, nije tako! Svaki iskreni čestitar naći će načina da onima koje voli, cijeni, poštuje ili je s nekim u poslovnom odnosu, iskreno ili iz kurtoazije čestita predstojeći blagdan ili praznik. Modusi su se, doduše, promijenili. Navodno postoje ljudi koji još uvijek šalju čestitke. Određeni postotak ljudi čestita prastarim načinom – telefonira. Prije par godina hit hitova bili su SMS-ovi prožeti stihovima ili, primjerice za Božić, teološki nabrijanim sadržajem. Bilo je važno čestitati svim osobama iz imenika. Malo po malo, kako su se širile društvene mreže, počelo je s grupnim porukama ili popularnim „tagganjem“. Važno je izraziti dobre želje, a nikoga ne izostaviti, pa bilo to i potpuno neosobno.

Umnažanje čestitanja

No, posljednjih godina, zahvaljujući rastu razine tolerancije u hrvatskom društvu, ali i vještini marketinških stručnjaka, broj blagdana za čestitanje toliko se umnožio da ne prođe mjesec, a da ne morate nešto čestitati ili eventualno nešto kupiti. „Oporavi“ se čovjek od Božića, evo mu Valentinovo, prođe Valentinovo, evo Dana žena; prođe on, evo neke godišnjice, rođendana i sl. Govorim o partnerskom odnosu, jasno.

Ali posljednjih godina, zahvaljujući valjda globalizaciji i rastu tolerancije događaju se dvije stvari, jedna pozitivna, druga malo manje pozitivna. Prva je ta da se čestitaju blagdani vjernicima drugih vjeroispovijesti ili pripadnicima drugih religija. Izlaskom iz komunističkog društva i službeno je postalo vidljivo ono što su ljudi u dobrosusjedskim odnosima uobičajeno činili, a to je življenje različitosti, ne samo kroz svagdan, nego i kroz blagdan. Druga stvar, malo manje lijepa, je hinjena iskrenost i glumatanje oko svetkovine Božića kojeg se sve manje javno čestita kao kršćansku svetkovinu, a sve više bezlično: „Sretni blagdani“. Politička korektnost, posljednje utočište onih koji nemaju svog identiteta, a takvu stvarnost bi kroz hinjenu toleranciju netolerantno htjeli nametnuti svima koji neki svoj identitet imaju, pretvorila je sasvim konkretnu blagdansku stvarnost u bezlično prenemaganje. Kao kad biste najboljem prijatelju rođendan čestitali frazom „Sretan ti blagdan!“.

Teror političke korektnosti

Da se politička korektnost pretvorila u svoju suprotnost i postala ekstrem samoj sebi, moglo se čuti neposredno prije Božića u čestitki ministrice Pusić koja je čestitala, kako se kaže, sve u đuture. I Božić, i Hanuku i Bajram i što sve ne. Vjerujemo da se ne radi ni o kakvoj zloj namjeri, nego jednostavno, uslijed bezlične političke korektnosti, o nehotičnom politički korektnom, ali duboko neistinitom i manje ukusnom činu. Jer ako nekome dođete u kuću, pa čestitate i rođendan i godišnjicu braka i useljenja i susjedov rođendan, ili će vas shvatiti kao šaljivdžiju, ili vas neće baš shvatiti. Jer ako čestitate svima, niste čestitali nikome. Ako svima želite jednako, nikoga ne smatrate posebnim. Zato za dobar recept poštovanja – nemojmo se umoriti čestitajući svakome ono što svetkuje, kada svetkuje i kako svetkuje. I vrlo važno – čestitajmo kako se priliči. Manje politički korektno, a više iskreno i istinito. Iako, osobno mi nikad nije jasno zašto se samo na katolički Božić čestitaju blagdani, a oko svih drugih blagdana trudimo se više ili manje.

Kratki vodič za kulturu čestitanja

Zato da sljedeće godine ne bi bilo zabune, donosimo kratki vodič za kulturu čestitanja u 2014. godini:

1. 7. siječnja – Božić prema julijanskom kalendaru; čestita se „Mir Božji! Hristos se rodi!“; dobro ga je čestitati iz vjerskih, a ne iz političkih motiva.

2. 14. veljače – Valentinovo; dobiva se dojam kako je važniji blagdan od Božića ili Dana državnosti. Možda bi bilo dobro proglasiti ga državnim blagdanom jer se osjeti nedostatak produženog vikenda u veljači.

3. 21. ožujka – Vesna, božica proljeća; slave je stari Slaveni (iako je bilo i mlađih u to vrijeme). Možda bi bilo politički korektno oživjeti ovaj blagdan i toga dana čestitati sve što se poželi.

4. 20. travnja – istoga datuma ove godine Uskrs slave i katolici i pravoslavci. Katolicima je poželjno reći „Sretan Uskrs!“, a pravoslavcima „Hristos vaskrese!“ O motivima čestitanja vidi broj 1!

5. 1. svibnja – Praznik rada; može se čestitati na različite načine, ovisno u kojoj ste stranci (ili u kojoj ste bili).

6. 25. svibnja – Dan mladosti; praznik se službeno ne slavi jer dotična država ne postoji preko 20 godina. Tad se trčala štafeta u čast rođenja Velikog vođe, a oni koji su trčali morali su biti u dobroj fizičkoj kondiciji. Toliko su bili zdravi da i danas obavljaju važne funkcije u državi. Zdravlje ih stvarno dobro služi.

7. 19. lipnja – Tijelovo; katolička svetkovina, ali i državni blagdan. Nema posebne čestitke. U Crkvi se slavi zbog štovanja euharistije, a proglašen je državnim jer početkom ljeta dobro dođe produženi vikend. Važno se prisjetiti da je u Saboru prilikom proglašenja Tijelova državnim blagdanom vladao veliki konsenzus, neovisno o svjetonazoru. Razina konsenzusa bila je obrnuto proporcionalna razini znanja što se ustvari svetkuje toga dana. Bilo je izjava: „To je ono kad je golub'ca slet'la s neba!“, „To je ono kad se miješa nekakvo tijelo i krv.“ I slično tome.

8. 22. lipnja – Dan antifašističke borbe. Slavi se ono što se u Europi slavi 8. svibnja. Određenom broju ljudi toga dana zacakli se oko i prisjete se važnih bitaka koje i danas treba voditi.

9. 25. lipnja – Dan državnosti; dobro bi došle svečanosti, vojne parade, izleti i sjećanje na temeljni datum državotvornosti jedne države. Kažem, dobro bi došlo.

10. 28. srpnja – Ramazanski bajram; slavi se u islamu nakon završetka mjeseca ramazana; čestita se „Bajram Šerif Mubarek Olsun“. Nikako ne čestitati 25. prosinca!

11. 5. kolovoza – Dan domovinske zahvalnosti; Može se čestitati na razne načine. Tek odnedavna, na pravdi Boga, može se slaviti jasno i glasno.

12. 15. kolovoza – Velika Gospa; nema posebne čestitke, obično se ode na hodočašća u razna svetišta. Sva sila kamera želi zabilježiti što će biskupi reći o politici, a oni najčešće održe homilije o Mariji.

13. 4. listopada – Kurban Bajram; muslimanski blagdan, kada se slavi prinošenje žrtve. Čestita se „Bajram Šerif Mubarek Olsun“. Nikako se ne čestita 25. prosinca.

14. 8. listopada – Dan neovisnosti; vidi pod broj 9.

15. 1. studenoga – Svi sveti; Ne Dan mrtvih!

16. 29. studenoga – Dan republike; Država više ne postoji! Vidi pod broj 6.

17. 17. prosinca – Hanuka, židovski blagdan; u svakom slučaju, ne čestita se 25. prosinca.

18. 25. prosinca – Božić prema gregorijanskom kalendaru; može se čestitati na razne, tradicionalne ili manje tradicionalne načine. Najbolje iskreno: „Sretan Božić!“, Blagoslovljen Božić!“. Toplo se preporuča da se čestita samo Božić!
 

Da biste komentirali, prijavite se.