Nadbiskup Hranić: Osjećamo kako još uvijek bolujemo od posljedica stradanja i razaranja gospodarstva

U sklopu Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić predslavio je Misu 1. srpnja u vukovarskoj crkvi Sv. Filipa i Jakova.
Autor: IKA/Laudato/K.P. Photo: IKA srijeda, 04. srpnja 2018. u 13:06

Tumačeći ulomak nedjeljnog evanđelja o umrloj kćeri predstojnika sinagoge koju je oživio Isus i o bolesnoj ženi, nadbiskup je rekao da su one slika hrvatskoga naroda.

Govoreći da hrvatski narod već dugo boluje, nadbiskup je rekao da se u Vukovaru na osobit način osjeća kako„još uvijek bolujemo od posljedica stradanja i razaranja gospodarstva tijekom Domovinskog rata. Upozorio je da hrvatsko društvo boluje od posljedica 'grijeha struktura' koje su u poratnoj pretvorbi i privatizaciji omogućile da vlasnicima zajedničke imovine postanu i mnogi od onih koji su kao direktori poduzeća prethodno iscrpili ta poduzeća, a onda ih kupili onim što su iz njih pljačkom izvukli.

Nadbiskup je kao problem naveo da se hrvatsko društvo iscrpljivalo i sustavom poticaja u poljoprivredi, a ti poticaji nisu podržavali obiteljska poljoprivredna gospodarstva, nego jednim dijelom različite mešetare, a drugim dijelom krupni kapital. „Domaću proizvodnju nismo zaštitili od uvoza i nelojalne konkurencije. Ulaganja u Slavoniju podržavala su uglavnom primarnu poljoprivrednu proizvodnju, a izostala su ulaganja u prerađivačku poljoprivrednu industriju koja donosi dodanu vrijednost. Država također nije vodila računa o ravnomjernom razvoju svih regija, tako da su nezaposlenošću i siromaštvom proteklih poratnih godina najviše iscrpljene ostale najsiromašnije regije, a državna ulaganja u gospodarstvo previše su naslonjena ili su čak u službi parcijalnih (privatnih ili stranačkih) interesa", naveo je nadbiskup Hranić.

Upozorio je i da mladim ljudima koji trebaju sklapati stabilne veze i ulaziti u brak, mladim obiteljima koje ne mogu čekati da svojoj djeci osiguraju kruh svagdašnji, izmorenima nefunkcioniranjem pravne države, neredom u društvu i izostankom jasnih kriterija ulaskom Hrvatske u Europsku uniju širom su se otvorila vrata i mogućnost da bolji život i budućnost potraže u pravno sređenijim društvima, koja znaju više vrednovati rad i radnika, njegove kompetencije, stručnost i znanje.

 

Da biste komentirali, prijavite se.