U prvom dijelu susreta sudjelovao je i biskup Antun Škvorčević koji je nakon molitve Trećeg časa pozdravio nazočne svećenike i đakone i upitao ih kako su. Naglasio je da je potrebno uvijek iznova pitati se kako smo, zato da bismo se okrenuli na onu stranu otkud nam dolazi svjetlo, snaga i pomoć.

Napose je pozdravio nove članove u biskupijskoj zajednici mladih svećenika i đakona: fra Marijana Vidovića, župnog vikara u Župi Sv. Antuna Padovanskog u Našicama; fra Marka Gulina, župnog vikara u Župi Sv. Roka u Virovitici i fra Stjepana Hrkača, koji je kao đakon na službi u Našicama te petoricu novozaređenih đakona Požeške biskupije. Naglasio je važnost sudjelovanja franjevačkih svećenika i đakona na ovim susretima, jer su po svojim službama uključeni u pastoral Požeške biskupije.

Podsjetio je sudionike susreta da je Kongregacija za kler 8. prosinca 2016. godine objavila nove temeljne odredbe o svećeničkom odgoju i izobrazbi (Ratio fundamentalis institutionis sacerdotalis) pod naslovom 'Dar svećeničkog zvanja',  o kojem će biti riječi na predstojećim jesenskim susretima trajne formacije svećenika (koronama). Rekao je da će se na spomenutim susretima trajne formacije baviti s dvije teme iz tog dokumenta - mladi i duhovna zvanja., a koje je također iznjedrilo iskustvo s mladima na biskupijskom Euharistijskom kongresu minuloga 24. Rujna.

Zahvalio je mladim svećenicima koji su se angažirali u pripremi i odvijanju slavlja Biskupijskoga euharistijskog kongresa, i podsjetio na snažno duhovno iskustvo slavlja Kongresa. Premda je tom prigodom u Požegi padala kiša te su neki bili nesretni, osobito vjernici u narodnim nošnjama i svečanim odorama koji su se s pravom htjeli i izvanjski pokazati, Gospodin se poslužio kišom da nas sabere u našim dušama te je Kongres kroz tu sabranost i pozornost za svaku izgovorenu riječ dobio posebnu nutarnju duhovnu ljepotu i snagu Božje prisutnosti koja je ušla u srca vjernika.

Drugo dragocjeno iskustvo podarilo je gotovo tisuću mladih u predvečerje Kongresa, odnosno u programima njegova otvorenja. Rekao je da su na nedavnoj sjednici Prezbiterskog vijeća ta iskustva analizirana, i da je zaključeno kako Kongres nije završio, nego ostaje trajati u onime što je duhovnoga pokrenuo u svojim sudionicima, i da to duhovno iskustvo treba nastaviti. Mladi trebaju Isusa Krista i njegovu Crkvu, a Crkva treba mlade koji su njezina budućnost, ustvrdio je biskup. U tom smislu naglasio je potrebu da mladi svećenici prihvate i nastave dalje voditi ono što je Kongres pokrenuo u mladima i s mladima. Potaknuo ih je da svakodnevno obnavljaju svijest da ih je Bog kroz sakrament Svetog reda snagom svoga Duha na sasvim poseban način pridružio Isusu Kristu i njegovu djelu spasenja, i da u tom smislu svećenik nije neki samotnjak, nego da vrši poslanje koje mu je povjerila Crkva.

Također ih je potaknuo da ne dopuste da se zbog njihove inercije, lijenosti, nemarnosti ili površnosti zaustavi dinamizam pokrenut od Boga jer će u protivnom biti frustrirani. Svećeništvo, kao i čovještvo, nije statična stvarnost, jer čovjek ni u jednom trenutku svog života ne može zaključiti da je dovoljno bio čovjek, i da se više ne treba razvijati u svom čovještvu.

Izrazio je želju da Euharistijski kongres sa svojim porukama traje zauzetošću, radošću i oduševljenošću mladih svećenika koji neće biti tek zaposlenici u Crkvi, nego vrijedni radnici na njivi Gospodnjoj. Susreti trajne formacije su svojevrsna duhovna obnova kojom si mladi svećenici i đakoni s jedne strane posviješćuju veličinu i dostojanstvo njihova svećeništva i čovještva, njihove mladosti i slobode koja se uložila u ono što je Božje, a s druge strane nastoje pronaći pravi način ostvarenja svoga svećeničkog poslanja.

Podsjetio je na određene sumnje koje su postojale među mladim svećenicima s obzirom na sudjelovanje mladih u kongresnim programima, no trojica između njih – Krunoslav Siroglavić, Ivan Certić i Marijan Pavelić, koji su podnijeli najveći teret organizacije – pokazala su da su te sumnje bile neutemeljene. Jedan od razloga njihova uspjeha leži u činjenici da su znali putem suvremenih sredstava komunikacije komunicirati s mladima na njima razumljiv način, i mladi su se u velikom broju odazvali. 

Naznačio je tri konkretna područja rada s mladima, o kojima će biti govora na susretu - biskupijski zbor mladih, formacija animatora i komunikacija s mladima putem suvremenih sredstava komunikacije- te sudionicima zaželio dobar rad. Potom je Marijan Pavelić video prezentacijom prikazao sudjelovanje mladih Požeške biskupije na programima Trećega biskupijskog euharistijskog kongresa. Najprije je izložio način na koji su pripremani pojedini sadržaji programa: od svečanosti otvorenja Kongresa i službe Večernjih hvala, preko povijesno-scenskog prikaza »Dvadeset ljeta plodne žetve« i glazbeno-duhovnog programa »Otvorite vrata Kristu«, do noćnog klanjanja u Katedrali.

Zatim se osvrnuo na komunikaciju između svećenika koji su pripremali cjelokupni program i mladih koji su pozivani na sudjelovanje. Potom je predstavio konkretne aktivnosti mladih u svakom od navedenih sadržaja, naznačio pozitivne strane i ukazao ne određene nedostatke i propuste, koji će se otkloniti na idućem glazbeno-duhovnom programu mladih, koji će se održati koncem rujna iduće godine prigodom obljetnice uspostave Požeške biskupije. Na koncu je pozvao mlade svećenike i đakone da im pozitivno kongresno iskustvo s mladima bude poticaj i ohrabrenje da se s obnovljenim žarom posvete pastoralnom radu s mladima.