Nadbiskup Devčić: Kolika je cijena očuvanja vlastitog mira?

Božićnu poruku riječkog nadbiskupa predstavila je dr. sc. Ksenija Rukavina Kovačević, predstojnica Katehetskog ureda i Ureda za katoličke škole Riječke nadbiskupije.
Autor: ri-nadbiskupija.com/laudato.hr Photo: ri-nadbiskupija.com petak, 20. prosinca 2019. u 09:27

U četvrtak 19. prosinca u franjevačkom samostanu na Trsatu predstavljena je božićna poruka i čestitka riječkog nadbiskupa mons. dr. Ivana Devčića 'Kulturno ozračje u kojem se dogodilo Isusovo rođenje kao izazov za nas',  te najavljen svečani koncert 'Božić je judi', koji će se ove godine, osim Rijeke, prvi puta održati u Zagrebu.

Pozdravnu riječ uputio je domaćin, gvardijan franjevačkog samostana i čuvar svetišta Majke Božje Trsatske fra Bernard Barbarić. Tom prigodom riječkom nadbiskupu čestitao je 19. godišnjicu biskupske službe, Božić te skorašnji imendan i rođendan. Božićnu poruku riječkog nadbiskupa predstavila je dr. sc. Ksenija Rukavina Kovačević, predstojnica Katehetskog ureda i Ureda za katoličke škole Riječke nadbiskupije.

Riječ je o aktualnoj i izazovnoj poruci koja o Božiću progovara iz perspektive društveno kulturnih događanja vezanih uz proslavu Rijeke kao Europske prijestolnice kulture 2020., ali i iz pastoralno vjerničke perspektive, čime se dovodi u svezu s pastirskim pismom upućenom svećenicima i vjernicima Riječke nadbiskupije na početku pastoralne godine 2019./2020. pod nazivom 'Kultura pastorala i pastoral kulture'.

- Čitatelja potiče na dublje promišljanje ne samo o povijesnim, političkim, društvenim ili religijskim okolnostima u kojima se dogodilo Isusovo rođenje, nego i o kulturnom ozračju - rekla je dr. sc. Rukavina Kovačević.

Prvi naglasak poruke jest na kulturi prihvaćanja svega što dolazi iz Božjih ruku po uzoru na Marijino: ‘Evo službenice Gospodinje, neka mi bude po riječi tvojoj’.

Nadbiskup Devčić u ovom Marijinom činu prihvaćanja i poslušnosti Božjoj volji prepoznaje kulturno ozračje prihvaćanja, odnosno otvorenosti za sve ono što dolazi iz Božjih ruku, za dobro, a u Mariji prvu protagonisticu takve kulture. To je kultura, kako nadbiskup Devčić u svojoj poruci piše, koja rađa ‘bezbrojnim djelima milosrđa i solidarnosti prema najslabijima i najpotrebitijima u društvu’, siromašnima i prognanima, nevoljnima i ožalošćenima, onima pred kojima drugi okreću leđa ili ih se plaše jer su kulturno ili vjerski različiti od njih. Kultura prihvaćanja najzornije je prikazana u Isusovu životu. Tako nadbiskup Devčić piše: ‘Rodivši se u siromaštvu i živeći kao siromah, Isus se toliko poistovjetio i solidarizirao s takvima, čak i s migrantima, da ih je nazvao svojom braćom’.

- Iščitavajući prvi dio poruke čitatelj se može s pravom zapitati: nakon 2000 godina od prvog Božića i uzimajući u obzir dosadašnje civilizacijske dosege, možemo li mi danas reći da smo kao pojedinci i društvo uistinu protagonisti ove i ovakve kulture? - zapitala se Kovačević.

U odgovoru je istaknula da smo možda protagonisti neke druge kulture, oprečne ovoj prethodno navedenoj, a to je kultura odbacivanja te riječki nadbiskup u svojoj poruci mentalitet kulture odbacivanja dovodi u svezu s individualizmom i željom za lagodnošću, komocijom i osobnim užitkom.

Nadbiskup u svojoj poruci mentalitet kulture odbacivanja dovodi u svezu s individualizmom i željom za lagodnošću, komocijom, osobnim užitkom. Nije li to i takvo stanje, ta i takva kultura i danas prisutna? Što sve današnji čovjek neće učiniti da stekne, osigura i zaštiti svoj vlastiti mir i komociju? Nadbiskup u ovom dijelu svoje poruke potiče svakog čitatelja da se preispita kolika je cijena očuvanja vlastitog mira i komocije? Propušta li zapravo biti protagonistom velikih djela milosrđa i ljubavi koja su jedina propusnica za vječnost?

Kultura odbacivanja ide ruku pod ruku s kulturom eliminacije i nadbiskup Devčić opisuje Isusovo rano djetinjstvo i njegovu obitelj u kulturnom kontekstu straha za život, bježanja, tajnog migriranja, skrivanja, životne muke. Riječ je o kulturi koja ne trpi drugoga i drugačijega, ne trpi različitost, otvorenost prema drugomu i za drugoga. U tom dijelu poruke dramatično otvoreno i jasno pred čitatelja stavlja dvije činjenice: jedna je idolopoklonstvo, klanjanje različitim idolima, zadivljenost lagodnim užicima, a druga, vjekovna odbojnost i mržnja prema dobru koja u Isusovu slučaju završava time da na drvo križa pribiju upravo Njega, Izvor svakog dobra i istine.

- To je kultura eliminacije koja ogoljuje čovjeka od njegove biti i od njegova Stvoritelja. U ovom dijelu poruke nadbiskup Devčić potiče čitatelje na dublje promišljanje vlastitog života i na hrabrost revizije u vlastitom životu bez koje nema istinske obnove, a time niti boljitka pojedinca i društva, poručila je dr. sc. Rukavina Kovačević.

Zaključujući je istaknula da unatoč svim protivštinama tadašnjega vremena u kojemu se dogodio prvi Božić, unatoč zlim namislima Isusovih protivnika da ga se mogu riješiti činom razapinjanja, činjenica je sasvim drugačija: nakon prvog Božića dogodio se drugi Božić, nakon drugog uslijedio je treći i tako već dvije tisuće godina, kako nadbiskup u zadnjem dijelu svoje poruke piše: 'Dakle, nebo i zemlja, anđeli i ljudi zajednički kliču i raduju se Spasiteljevu rođenju.' To je kultura poklonstva ili štovanja koja se temelji na dubokoj vjeri, čvrstoj nadi i djelima ljubavi.

Na samom kraju poruke nadbiskup zaključuje da ako u svjetlu rečenoga usporedimo naše vrijeme i naš odnos prema Isusu Kristu, ali i prema drugom čovjeku, možemo uočiti da se u tom pogledu nije dogodila nikakva bitna promjena. I danas imamo kulturu prihvaćanja i kulturu odbacivanja, kao i kulturu eliminiranja. (…) Ne možemo biti autentični slavitelji Božića, ako ne odbacimo kulturu neprihvaćanja i eliminacije, odnosno ako ne postanemo promicatelji kulture prihvaćanja i poklonstva’.

- U današnjem okruženju tzv. božićne čarolije s hrpom lampica, kuhanim vinom i domaćim kobasicama, ali bez štalice i Djeteta Isusa; s božićnim popustima i prigodnim akcijama, ali bez evanđeoske skromnosti i solidarnosti; s osjećajima zanosa, zajedništva i blagdanske ushićenosti ali nerijetko samo dok se božićna jelka ne osuši, a kuglice ne vrate u kutiju do iduće godine, ova je poruka nadbiskupa Devčića pravo duhovno i kulturno otriježnjenje i poticaj da svi skupa, kao pojedinci i kao društvo, pokušamo u 2020. godini biti puno bolji, kvalitetniji i nadasve kulturniji - zaključila je dr. sc. Rukavina Kovačević.

Tradicionalno, riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić uputio je božićnu čestitku na hrvatskom i talijanskom jeziku te vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti čestitao Božić kojega slave po julijanskom kalendaru 7. siječnja 2020.

Na konferenciji je najavljen svečani koncert 'Božić je judi' koji se punih 25 godina na Stipanje održava u gradu Rijeci kao božićna čestitka glazbenika Hrvatske glazbene unije. Više od dvije tisuću izvođača nastupilo je do sada na ovoj glazbenoj manifestaciji koja će ove godine biti posvećena preminulima Ivici Vrkiću, dugogodišnjem suvoditelju koncerta te muzikolozima Dušanu Prašelju i Ivanu Pavačiću, rekla je  počasna predsjednica HGU PGŽ – Rijeka Jadranka Ćubrić. O koncertu su još govorili glazbeni producent koncerta Aleksandar Valenčić i Duško Jeličić – Dule.

Na ovogodišnjem, 26. izdanju nastupit će: Marko Tolja, Damir Keđo, Nikolina Tomljanović, Tina Vukov, Boris Štok, Voljen Grbac, Martina Majerle, Vivien Galetta, Duško Jeličić – Dule, Mario Lipovšek – Battifiaca, Katja Budimčić, Alba & Leo, Francesco Squarcia, Dorian Rubeša, Mate Jurić, Koktelsi, klape: Luka, Vinčace, Žejanski k’ntaduri, sopci otoka Krka, HGU Orkestar i HGU Brass kvintet. Dirigenti su Olja Dešić i Aleksandar Valenčić, a ulaz se ne naplaćuje.

Koncert 'Božić je judi' u katedrali sv. Vida bit će održan 26. prosinca u 20:00 sati te u Zagrebačkoj katedrali 29. prosinca u 19:00 sati. Prigoda je to da glazbenici Primorsko-goranske županije upute čestitku zagrebačkom nadbiskupu, kardinalu Josipu Bozaniću za 70. rođendan.

 

Da biste komentirali, prijavite se.