Održali su ga: član Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij i predsjednik Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždin Franjo Talan, dopredsjednik društva Stjepan Jovan, te članovi društva Josip Kolarić i Vlado Horenec.

U svom predavanju Talan se osvrnuo na rad Društva čiji je predsjednik te podsjetio kako je došlo do njegova osnutka.

 - Još 1991. godine, nakon osamostaljenja Hrvatske, donesen je Zakon o utvrđivanju ratnih i poratnih žrtava, iduće godine je osnovana i istoimena komisija koja je s radom u Varaždinskoj županiji započela 1997. godine, a godinu kasnije i u Međimurju. Ta komisija je na području RH utvrdila 260 tisuća žrtava, brojna stratišta i grobišta, ali također bezbroj njih ostao je nezapisan i neobilježen. Zahvaljujući angažiranju brojnih pojedinaca i aktivnostima udruga i lokalne vlasti, nakon propasti komunističke tvorevine i osamostaljenja Hrvatske došlo je do podizanja spomen križeva i odavanja dužne počasti žrtvama bezumnih likvidacija iz tog razdoblja. Jedan dio posla te Komisije bilo je prikupljanje svjedočanstva, a drugi evidentiranje grobišta i stratišta. Na žalost promjenom vlasti, ta je komisija ugašena 2000. godine, a nakon toga do formiranja Ureda za istraživanje zločina komunizma 2011. godine nije se događalo ništa na razini države po pitanju otkrivanja zločina. Taj ured je pak ugašen godinu kasnije i žrtve se više ne popisuju – rekao je Talan.
 
U nastavku Talan je dodao kako je Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava osnovano 2000. godine u želji da se obilježe brojna grobišta i još ničim označena stratišta Varaždinske i Međimurske županije.

- Prvenstveni zadatak udruge bio bi obilježavanje grobišta spomen križem, prvo u Varaždinu, a nakon toga i na ostalim grobištima i stratištima, kao i daljnjeg prikupljanja podataka o žrtvama ratnog i poratnog stradanja. Društvo su osnovale osobe koje su se već ranije istakle na obilježavanju grobišta i prikupljanju podataka o stradanjima, a u rad udruge aktivno su se uključili voditelji istraživačkih središta Komisije iz Međimurske i Varaždinske županije. Tako su spomen križem obilježena grobišta Mostišće kod Sudovca, u Višnjici, Tužnome, Maruševcu, Virje Otoku i Lovrečanu, u općini Cestica, a nakon registracije većinu napora usmjerili smo prema dobivanju dozvole za podizanje spomen križa na grobištu Dravska šuma Varaždin, što nam je u trećem pokušaju i uspjelo. Spomen križem obilježili smo sva poznata poratna grobišta u Međimurju te su tako postavljeni spomen križevi na grobištima u Štrigovi, Hrašćanu i Šenkovcu u Međimurju, a zatim i u Čukovcu Ludbreškome i Kućanu Ludbreškome. Uz pomoć brojnih sponzora i dobročinitelja uspjeli smo postaviti spomen križ na grobištu Dravska šuma Varaždin, kojeg je 19. lipnja 2004. godine blagoslovio mons. Marko Culej, varaždinski biskup, a tada je prvi put na Dravi, za poratne žrtve rijeke Drave, grada Varaždina i varaždinske Dravske šume služena i misa zadušnica - ustvrdio je predavač te istaknuo kako su do sada u 11 dekanata Varaždinske biskupije evidentirali 10 900 žrtava Drugog svjetskog rata i poraća, od čega je 35 svećenika, 1 bogoslov, 1 sjemeništarac i 4 časne sestre. Talan je rekao i kako svaki čovjek zaslužuje pravo na dostojan i ljudski pokop, pa tako i ove prešućivane i zatajene žrtve poginule u rađanju hrvatske samostalnosti, predloživši za mjesto zajedničke grobnice Udbinu i Crkvu hrvatskih mučenika.
 
U drugom dijelu o svom radu u Društvu i zalaganju za otkrivanje istine progovorili su članovi Društva: Josip Kolarić, Stjepan Jovan i Vlado Horenec.
 
Na kraju je gostima na dolasku zahvalio biskup Košić istaknuvši kako su upravo Talan i njegovo Društvo u Varaždinskoj biskupiji napravili naviše od svih u Hrvatskoj na obilježavanju spomena na žrtve komunizma.

- Vi ste nam doista dobar primjer. Mi smo do sada postavili spomen ploče za naše ubijene svećenike, a sada postavljamo i jedanaesti bijeli križ istine za žrtve komunizma kojih je na području Sisačko-moslavačke županije 119 grobnica, odnosno preko 40 000 žrtava. Da se mene pita zakonom bih zabranio komunizam. Kao što se, hvala Bogu, ne može hvaliti Hitlera i nacizam tako treba zabraniti i Tita i komunizam -  zaključio je biskup.