KBF u Splitu započeo s novom akademskom godinom 2018./19.

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu započeo je novu akademsku godinu 2018./19. na blagdan svete Terezije od Djeteta Isusa.

KBF-Split.jpg
Autor
IKA/Laudato/F.M.S.
Fotograf
IKA
Objavljeno:
 
01.10.2018 15:04

Euharistijsko slavlje u kapeli splitskoga Centralnog bogoslovnog sjemeništa predslavio je veliki kancelar Fakulteta splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u koncelebraciji s dubrovačkim biskupom Matom Uzinićem, vicekancelarom Fakulteta provincijalom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joškom Kodžomanom, novim dekanom KBF-a prof. dr. Alojzijem Čondićem, prodekanima, nastavnicima i odgojiteljima.

Pozdravivši sve sudionike slavlja, osobito nove studente i novog dekana i prodekane, nadbiskup je sazvao milost i blagoslov Duha Svetoga na sve okupljene kako bi ih Duh Sveti čuvao u novoj akademskoj godini i pomogao im naglasio da novu akademsku godinu započinju misom, moleći Duha Svetoga rasti u svom pozivu, u dobi, mudrosti i milosti.

U propovijedi govorio je o svetoj Tereziji od Djeteta Isusa, crkvenoj naučiteljici koja je u ono doba (kraj 19. stoljeća) željela studirati teologiju, a to onodobno osobito za žene nije bio običaj. Govorila je da je svećenik da bi studirala grčki i latinski kako bi što bliže bila Gospodinu i njegovoj riječi.

- Ona je velika u svojoj malenosti i želi nam reći da je za kršćanski život najvažnija ljubav i poniznost, odnosno biti ljubav u srcu Crkve -  pojasnio je nadbiskup.

Oslanjajući se na evanđeoski tekst koji govori o tome kako je Isus uzeo dijete i postavio ga pred svoje učenike te ih pozvao da budu ponizni poput malog djeteta, pozvao ih na obraćenje, naglasio je kako su ljudi potrebni da smo potrebni obraćenja i kako sami sebe najčešće ugrožavaju sebičnošću, umišljenošću, ljubomorom, zavišću. Od toga se treba ograditi dobrotom i ljubavlju, kako bi se mogli napuniti Bogom.

Studente i nastavnike podsjetio je na Pavlove riječi da samo znanje nadima, a ljubav izgrađuje.

- Ljubav je znanost svih znanosti, doktorica i učiteljica života -  kazao je nadbiskup studentima i nastavnicima i ukazao im na činjenicu kako teologije uistinu treba biti kršćanski studij koji obrazuje i informira, ali još važnije koji formira i odgaja. Potaknuo ih je da Božju ljubav upoznavaju u Isusu Kristu i Crkvi te da im Terezijina misao: 'U srcu Crkve biti ljubav' bude program i koordinata studija.

Misno slavlje završilo je drevnim himnom Duhu Svetomu 'O dođi Stvorče', a potom je program nastavljen u velikoj dvorani Fakulteta. Prigodnu riječ nazočnima uputio je veliki kancelar Fakulteta nadbiskup Barišić i novi dekan KBF-a u Splitu prof. dr. Čondić. Zahvalivši svome prethodniku i njegovim suradnicima, dekan Čondić predstavio je svoje prodekane: prof. dr. Mladena Parlova, prodekana za znanost i dr. Antu Akrapa, prodekana za nastavu. Uime Fakulteta zahvalio je prof. dr. Luki Tomaševiću, koji je ove akademske godine otišao u mirovinu. Upozorio je na društvenu poteškoću demografske naravi koja se odražava na upise na fakultete.

- Kao KBF dužni smo uz odgojno-obrazovnu zadaću samokritički i kritički te proročki promatrati događaje oko sebe i pitati se što Bog traži od mene, Crkve i moga studija na KBF-u u Splitu. Za autentičan govor potrebna je kontemplacija i dobri međuljudski odnosi - poručio je dr. Čondić, pozvavši sve na konstruktivnu suradnju.

Lectio brevis o temi 'Egzistencijalna analiza posttraumatskoga stresnoga poremećaja. Nacrt logoterapijskog pristupa' održao je dr. Boris Vidović. Govorio je o važnosti duhovne dimenzije u čovjekovom životu, o važnosti duhovne dimenzije shvaćene u antropološkom smislu kao ono najdublje u čovjeku kao osobi, kao i o važnosti duhovne dimenzije u liječenju posttraumatskoga stresnoga poremećaja. Naglasio je da su dva cilja istraživanja: pomoću egzistencijske analize produbiti razumijevanje post-traumatskog stresnog poremećaja i na osnovu tog razumijevanja izraditi nacrt logoterapijskog pristupa liječenju PTSP-a. Govorio je i o temeljnim postavkama Franklovog pristupa, o tri stupa logoterapije (sloboda i odgovornost – antropologija, volja za smislom – psihoterapije i smisao života – filozofija). Zaključio je kako treba odgajati čovjeka za ostvarivanje smisla, za slobodu i odgovornost, za odnose s drugima, za patnju kao mogućnost osobnog rasta. Prevencija traumatičnog iskustva je duhovna dimenzija kao otpor i odnos s drugima. Kao pomoć u terapiji je ostvarivanje smisla, logoterapija.

 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Biskupije

Još iz rubrike: