Nadbiskup Hranić: Vjeronaukom poručujemo da je svako posjedovanje dobro samo ako mu se ne služi i ako ono ne gospodari nama

Predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić na početku Katehetske ljetne škole za vjeroučitelje u osnovnim školama u Splitu 26. kolovoza osvrnuo se na kurikularnu reformu i istaknuo važnost Katoličkog vjeronauka u osnovnoj i srednjoj školi.
Autor: ika.hkm/laudato.hr/D.R. Photo: ika.hkm.hr utorak, 27. kolovoza 2019. u 11:24

- Želimo li na kraju odgojno-obrazovnog procesa pa tako i kroz Školu za život dobiti cjelovitu i zaokruženu osobu, onda nam je potrebno slobodno obrazovanje, što znači da obrazovanje i škola ne smiju biti instrumentalizirani i u službi bilo kakvih interesa ili utilitarnih ciljeva. Kolikogod škola osposobljava za susret s konkretnim društvenim, vrijednosnim i idejnim strujanjima, za kritičko promišljanje i dijalog te mlade ljude priprema za integraciju u suvremeno društvo i za tržište rada, ona ipak nije i ne smije biti u službi nečijih interesa, određene politike, ideologije i sl. Ona je nužno slobodna od toga i u službi djece i mladih koji trebaju postati samostalne osobe, sposobne kritički promišljati nad cjelokupnom stvarnošću u koju su uronjene i odgovorno zauzimati svoje stavove te graditi ovaj svijet - pojasnio je nadbiskup Hranić.

Rekao je da odgojno-obrazovni sustav nije imun na konkretni društveni ambijent Europe i Hrvatske danas, on zato nije imun niti na razvoj gospodarskog tržišta, u kojemu nastaju „novi oblici duhovnosti, koji svoj izraz pronalaze u tržištu i trgovini“ (J. M. Hull).

Snaži se uloga novca, koji je postao globalna moć i svrha sebi samome, a čovjeka reducira na homo oeconomicusa, dovodeći ga u opasnost da sebe učini autonomnim središtem i gospodarem svega. „Svjetovni prozelitizam“ kojim se svima želi nametnuti određeno „jednoumlje“, često priječi svaki dijalog. Čak i onaj o obrazovanju, kao da bi obrazovanje bilo poslanje i zadaća samo jedne osobe ili stranke, a ne čitave zajednice, upozorio je mons. Hranić.

Poručio je da oni koji žele ukloniti vjeronauk iz škole, žele ne samo ukloniti religiju iz javnosti, nego dehumanizirati čovjeka i naštetiti odgojno-obrazovnom sustavu te djeci i mladima.

- Katolički vjeronauk u osnovnoj i srednjoj školi ima važnu ulogu u školi jer pred očima ima najprije odnos čovjeka prema vlastitoj egzistenciji, a onda i prema cjelovitoj stvarnosti koja ga okružuje. Tek potom su specifični sadržaji i istine vjere predmet procesa našeg poučavanja. Vjeronauk tumači posljednji smisao života i ljudskog djelovanja. Na taj način on daje doprinos odgoju i obrazovanju, koji čovjeka shvaća i potvrđuje u njegovu ljudskom dostojanstvu, čuva ga i štiti od mogućnosti da postane sredstvom bilo kakva interesa. Istodobno, štiti i sam sustav odgoja i obrazovanja, koji, čini se, često biva doveden u opasnost da postane predmetom različitih interesnih skupina - pojasnio je nadbiskup.

Naveo je i važnu dijalošku i ekumensku dimenziju katoličkog vjeronauka u školi od samih njegovih početaka nakon ponovnog uvođenja u odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske.

- I prije projekta ‘Škola za život’ kojoj je jedan od ciljeva međupredmetna umreženost, Katolička Crkva već tridesetak godina kroz katolički vjeronauk u školi, utemeljen i u ekumenskom duhu, čini sve kako bi razvijala uzajamnu otvorenost za druge, ekumenske stavove i skladan dijalog i dobru suradnju djece i mladih koji upisuju katolički vjeronauk s onima koji upisuju konfesionalni vjeronauk drugih vjerskih zajednica. Suradnja oko uvođenja drugih konfesionalnih vjeronauka u odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske (na poseban način mislim na odnos Katoličke sa Srpskom pravoslavnom Crkvom kao i na njezin odnos prema islamskoj zajednici) obilježena je zajedničkim hodom i velikodušnom spremnošću na pomoć kroz posljednjih dvadesetak godina. I to je prava slika nastojanja Crkve s obzirom na međusobno poštovanje, uvažavanje te njezinu odgovornost za čitavo društvo. Žao nam je što se sve to olako prešućuje ili se o tim pozitivnim nastojanjima ne želi govoriti, nego se na vrlo negativan način proziva Katoličku Crkvu, odnosno pojedine njezine predstavnike, kao one koji otežavaju i remete uzajamno poštovanje i uvažavanje u svakodnevnom životu - rekao je nadbiskup Hranić.

Poručio je da se Crkva nikada neće odreći svoje misije i poslanja odgajati vjernike i pozvati ih na izgradnju mira i nenasilnih odnosa, ne samo kao društvenih, nego prije svega kao duboko kršćanskih vrednota.

- Osuđujući u tome kontekstu i ovom prilikom svaki oblik nasilja učinjenog bilo kome, pozivamo sve članove našeg društva na intenzivniji angažman oko prepoznavanja vrijednosti i doprinosa vjeronauka u školi, koji se postojano i ustrajno potvrđuje kao jedan od temeljnih nositelja izgradnje novog lica našeg društva te kulture bratstva, mira, nenasilja, dijaloga te uzajamnog poštovanja, ljubavi i dobrote prema svakom čovjeku - istaknuo je mons. Hranić.

- Katolička Crkva se od vremena do vremena službeno očituje o pojedinim zajedničkim pitanjima te o temama vezanim uz suživot i suradnju s jednom ili drugom vjerskom zajednicom. Međutim, ono što ona trajno čini, i od čega se ne umara, jest poučavanje novih generacija učenika o otvorenosti i prihvaćanju drugoga i drugačijega kao brata stvorenog od zajedničkog Oca, koji ima isto dostojanstvo, ista prava i iste obveze u izgradnji svijeta i društva kao zajedničkog doma. Dobro je, stoga, što ‘Škola za život’ kao projekt u procesu razvoja, računa na katolički vjeronauk u osnovnim i srednjim školama. Vjeronaukom u školi mi želimo posredovati poruku Isusa Krista da čovjek ne živi samo o kruhu, da ljudsko srce ne može pronaći ispunjenje u pohlepnom zgrtanju bogatstva te da je svako posjedovanje dobro samo ako mu se ne služi i ako ono ne gospodari nama - istaknuo je nadbiskup Hranić.

 

Da biste komentirali, prijavite se.