Svetkovina bl. Augustina Kažotića u Trogiru

U svetištu blaženog Augustina Kažotića u Trogiru proslavljena je svetkovina bl. Augustina Kažotića.
Autor: IKA/Laudato/A.K.K. Photo: IKA nedjelja, 04. kolovoza 2019. u 14:53

Svečano misno slavlje i procesiju oko dijela grada – Pasika, predvodio je župnik župe Sv. Jakova na Čiovu fra Matija Matošević uz koncelebraciju fr. Petra Galića, starješine svetišta, don Vinka Sanadera, trogirskog dekana i župnika župe Sv. Lovre, fr. Matijasa Farkaša, don Marina Barišića, don Darka Poljaka, fr. Ante Kazotija i stalih svećenika koji su na odmoru na području Trogira.

Svečanom slavlju prethodila je duhovna priprava, devetnica, a trodnevnicu je predvodio don Donald Marković, župnik župe Katarine Aleksandrijske iz Ljubitovice. Po prvi puta nakon Drugog svjetskog rata održana je svečana procesija sa blaženikovim kipom, koji su nosili članovi Udruge Gospe od Karmela uz pratnju vatrogasaca. Procesiji su se priključili plesači KUD-a Kvadrilja s njihovim voditeljem Ivanom Biukom i djeca iz vrtića koja su putem bacala latice ruža i ostalog cvijeća.

U homiliji fra Matija Matošević je istaknuo - ’Sveti biskupe Augustine, diko Trogira, svjetlosti Zagreba, slavo hrvatskog naroda, brani svoje štovatelje po moćima nebeske milosti’. Tako Crkva danas pjeva u antifoni večernjega hvalospjeva, označujući dva grada usko povezana sa životom našega blaženika, veličajući ga kao slavnoga sina hrvatskoga katoličkoga naroda. Da, bez ikakva pretjerivanja Augustin Kažotić je jedan od duhovnih velikana naše trinaeststoljetne kršćanske postojbine'. Zatim je dodao da dominikanac Franjo Šanjek u djelu Crkva i kršćanstvo u Hrvata donosi - 'Malo je naših ljudi u srednjem vijeku doseglo popularnost i ugled trogirskog dominikanca i zagrebačkog biskupa Augustina Kažotića.'

U nastavku je propovjednik iznio životopis blaženoga Augustina Kažotića koji se rodio Trogiru 1260. godine. Odgajan je u pravom kršćanskom duhu. U 17.-oj godini života stupa u dominikanski samostan. Kao dominikanac studirao je u Parizu, na Sorboni 1287., a nakon studija vraća se u domovinu. Kao svećenik bio je uvažen propovjednik. Vršio je poglavarsku službu kao prior. Samo jednu godinu bilo je dovoljno da vjernici u njemu prepoznaju sveta čovjeka. Počeli su ga štovati kao sveca odmah poslije njegove smrti, a na njegovu grobu događala su se čudesa. Zbog brojnih ozdravljenja 1700. godine od pape se dobiva dozvola da se može štovati, a 1702. godine papa je to i potvrdio i proširio njegovo štovanje. O njemu su strani životopisci napisali da je bio odlučan, propovjednik, učen čovjek, pun dobrote i suosjećanja s bijednim ljudima.

'Naš Hrvat, biskup Augustin Kažotić za kojega hrvatski narod mora Bogu biti zahvalan i njime se ponositi morao je bježati pred vladarom tuđincem iz vlastite Domovine. U tuđem svijetu je umro i pokopan. To bi moralo svakoga istinskog Hrvata zaboljeti i podsjećati mnoge Hrvate, koje su slične kobi morali upravo bježati da bi spasili svoje živote i ne samo od tuđinske vlasti, nego i od sunarodnjaka Hrvata. Ne možemo se ne sjetiti smaknuća Zrinskog i Frankopana od tuđinskih vlasti koje su Hrvatskom gospodarile. Znamo da su hrvatski komunisti u određenom razdoblju uzornom bl. Alojziju Stepincu ponudili da napusti Hrvatsku, jer se nisu usudili oduzeti mu život.

Nažalost i danas u 21. stoljeću heroji Domovinskog rata moraju se skrivati i bježati pred Hrvatima po želji tuđinca i zadovoljstvo 'velikih Hrvata' i drugih hrvatskih građana. Bog je nagradio Augustina Kažotića za dobro koje je učinio, a i za zlo koje je nepravedno trpio. Primio ga kao svetog čovjeka i biskupa u svoje kraljevstvo. Molimo bl. Augustina Kažotića za sve kroz povijest i sadašnjost prognane Hrvate mrtve i žive. Njegov zagovor neka prati Hrvatsku i sav hrvatski narod', zaključio je fra Matija Matošević.

Nakon blagoslova bilo je čašćenje moći bl. Augustina.

 




Da biste komentirali, prijavite se.