U Splitu se održava Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u osnovnim školama

Tristo i četrdeset sudionika okupilo se u prostorijama splitskog Nadbiskupijskog sjemeništa kako bi tijekom dva radna dana aktivno sudjelovalo u tri tematska predavanja i tri pedagoške radionice na okvirnu temu „Katolički vjeronauk u procesu kurikularne reforme“.
Autor: ika.hkm/laudato.hr/D.R. Photo: ika.hkm.hr utorak, 27. kolovoza 2019. u 09:32

U organizaciji Nacionalnoga katehetskog ureda HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje u Splitu je u ponedjeljak 26. kolovoza s radom započela Katehetska ljetna škola za vjeroučiteljice i vjeroučitelje u osnovnim školama.

Nakon uvodne molitve koju su osmislile i predmolile vjeroučiteljice Andrea Ćapin i Jelena Laco Škola je započela pozdravnim govorom organizatora i domaćina mr. Josipa Periša, voditelja Povjerenstva Katehetske škole i predstojnika Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije.

Podsjetivši na 20 godina dugu tradiciju održavanja Katehetske ljetne škole u Splitu, predstojnik Periš istaknuo je opravdanost ovogodišnje teme u kontekstu uvođenja „Škole za život“ u prve i pete razrede osnovne te prve razrede gimnazija. Označivši koncept ovogodišnje Katehetske ljetne škole kao promišljanje o svim važnim elementima kurikuluma te njihovoj povezanosti, sličnostima i razlikama u odnosu na dosadašnji vjeroučiteljski rad, mr. Periš istaknuo je važnost evangelizacijskog i misionarskog poslanja vjeroučitelja koje je ovom prilikom potaknuo na hrabro prihvaćanje novih izazova i promjena pred kojima se nalazi hrvatski odgojno-obrazovni sustav.

U ime domaćina nazočnima se obratio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić koji je vjeroučiteljsko poslanje označio kao dodatnu podršku djeci i mladima u njihovom hodu kroz život, a dobre strane „Škole za život“ nazvao dodatnom materijom za formiranje budućnosti našeg društva. Uime organizatora skupa okupljene je pozdravila viša savjetnica za vjeronauk u splitskoj podružnici Agencije za odgoj i obrazovanje Sabina Marunčić koja je sadržaj ovogodišnje Katehetske ljetne škole predstavila kao razumijevanje mjesta i značenja Katoličkog vjeronauka u kurikularnoj reformi s naglaskom na osposobljavanju vjeroučitelja za novi način planiranja, programiranja i izvođenja nastave.

Uspješan rad na skupu sudionicima je poželjela i izaslanica splitskog gradonačelnika Marina Protić, dok se ispred Hrvatske biskupske konferencije nazočnima obratio predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. Uz riječi ohrabrenja vjeroučiteljima pred početak još jedne školske i vjeronaučne godine, nadbiskup Hranić također je upozorio na svojevrsne pokušaje korištenja obrazovne reforme u dnevno-političke svrhe i interesno-ideološka nadmetanja. Stoga je podsjetio kako je školski vjeronauk, bez obzira na sve didaktičko-metodičke promjene, i dalje postojan u svojim teološkim, antropološkim i religijsko-pedagoškim obilježjima.

Nakon kratkog uvoda u radni dio Škole uslijedilo je prvo tematsko predavanje koje je pod naslovom „Katolički vjeronauk između poniznosti i nade“ održao predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK i profesor na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Đakovu izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin.

Predavanje je prof. Pažin temeljio na odnosu školskog vjeronauka prema suvremenom društvu, evangelizaciji i konfesionalnosti te budućnosti ovog predmeta u sklopu „Škole za život“ i njegovog utemeljenja na pojmovima poniznosti i nade. Ističući važnost dinamične i životne skrbi o katoličkom vjeronauku u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu, dr. Pažin je istovremeno izrazio svojevrsnu zabrinutost za budućnost ovog predmeta u kontekstu razvoja europskih i svjetskih društveno-političkih zbivanja. Pri tome je naveo primjer Njemačke koja se nekada smatrala bastionom očuvanja konfesionalnosti, a sada polako popušta pred sve glasnijim zahtjevom da se konfesionalni predmet pretvori u religijsku nastavu temeljenu na moralno-vrijednosnim postavkama izvanjskog promatranja pojedinih vjerskih praksi. Pri tome je naglasio zahtjev kooperativnosti u kojem se pod plaštem međukulturalne suradnje nastoje ostvariti ciljevi škole kroz postupno izbacivanje konfesionalnog i crkvenog iz odgojno-obrazovnog sustava, a načelo kontekstualnosti se provodi kao svođenje univerzalnih istina na lokalne vlastitosti i moral koji polako postaje svrha samome sebi.

Ide li u tom smjeru i naša „Škola za život“, zapitao se dr. Pažin te naglasio kako postoji opasnost da ova reforma previše pažnje pokloni didaktičko-metodičkom instrumentariju, a umjesto živih svjedoka vjere vjeroučitelje pretvori u puke aranžere nastave. Stoga je i opravdan zahtjev da se vjeronauk pokuša staviti u kontekst poniznosti i nade kao dva pomalo zaboravljena pedagoško-teološka pojma od kojih se prvi shvaća kao kompetencija koja zahtjeva hrabrost, samopoštovanje i respekt prema dugome, dok je drugi pojam temeljno obilježje odgoja koje svoje utemeljenje nalazi u vrijednostima izvan ljudskog iskustva.

- Vjeronauk položen između te dvije stvarnosti omogućit će otvorenost učenju novoga i poučavanju na novi način kroz djelovanje Duha Svetog i vjeru u ispunjenje konačne nade tj. vječnog života s Bogom - zaključio je prof. Pažin.

Nakon rasprave po zadanoj temi drugo predavanje pod nazivom „Povezanost odgojno-obrazovnih ishoda i vrednovanja s naglaskom na stvaralačke procese u nastavi“ održale su prof. Anita Bakovljanec i prof. Ivana Hac iz Stručne radne skupine za kurikul Katoličkog vjeronauka Njihovo interaktivno predavanje temeljilo se na objašnjavanju procesa kurikulumskog planiranja od ishoda do vrednovanja, kroz aktivne metode. Aktivno sudjelujući u predavanju vjeroučitelji su imali priliku prepoznati dobro formuliran ishod, razlikovati tri oblika vrednovanja s naglaskom na onom formativnom te su promišljali o svojim saznanjima i stavovima u odnosu prema kurikulumskom krugu planiranja kroz domene, ishode i godišnji izvedbeni kurikulum, digitalne alate poučavanja te korištenje brojnih metoda u istraživačkom učenju i učinkovitom postavljanju pitanja.

To predavanje bilo je uvod u poslijepodnevni dio prvog dana Katehetske ljetne škole koji je protekao u znaku tri pedagoške radionice. U radionici pod nazivom „Upoznavanje i primjena vjeronaučnog udžbenika katoličkog vjeronauka za 1. razred osnovne škole“ koju su vodili Ivan Mikolić, Tihana Petković, Suzana Lipovac i Ana Volf vjeroučitelji su primijenili znanja o kurikulumskom pristupu poučavanju te su uz pomoć novih didaktičkih materijala osmišljavali konkretnu aktivnost od ishoda do vrednovanja i iznosili zapažanja o razlikama, novostima i mogućnostima unaprjeđenja vjeronaučne nastave u 1. razredu.

U radionici pod nazivom „Upoznavanje i primjena vjeronaučnog udžbenika katoličkog vjeronauka za 5. razred osnovne škole“ voditeljice Barbara Sipina, Mirjana Novak, Marica Celjak i Mirela Rod-Slipčević sudionike su upoznale s konceptom udžbenika, godišnjom temom na kojoj je koncipiran te njegovom strukturom i posebnošću. Rad s udžbenikom temeljio se na ishodovnom kurikulumu u povezanosti s kreiranjem godišnjeg izvedbenog plana i tematskih planova kreirajući različite modele rada.

Radionica pod nazivom „Ishodovno iščitavanje kurikuluma“ koju su vodile Miranda Banovac, Zdenka Krokar, Ružica Maleš i Mirjana Vuletić kod sudionika je nastojala osvijestiti način promišljanja, uspoređivanja i izrađivanja materijala vezanih uz konkretnu primjenu kurikuluma Katoličkog vjeronauka u nastavi. Radionica je uključivala i plenumsku raspravu o dosadašnjem iskustvu vjeroučitelja i poznavanju „Škole za život“.

Prvi radni dan završen je zajedničkim euharistijskim slavljem koje je u kapelici Nadbiskupijskog sjemeništa predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Katehetska ljetna škola nastavlja se u utorak 27. kolovoza kroz jedno tematsko predavanje, pedagoške radionice te okrugli stol i završnu raspravu.

 

Da biste komentirali, prijavite se.