Nadbiskup Puljić: Marija je najzaslužnija da nam je stigao Spasitelj svijeta

Posvećujući prvi dan Nove godine Bogorodici, Crkva želi staviti sve pod zaštitu Isusove i naše majke.
Autor: zadarskanadbiskupija.hr/laudato.hr/D.R. Photo: zadarskanadbiskupija.hr četvrtak, 02. siječnja 2020. u 17:25

Na svetkovinu Marije Bogorodice i Svjetski dan mira, zadarski nadbiskup Želimir Puljić predvodio je svečano misno slavlje u srijedu 1. siječnja u katedrali sv. Stošije u Zadru.

- Osam dana nakon Isusova rođendana, Crkva slavi blagdan Majke Božje Bogorodice. Dostojno je i pravedno uz rođendan Sina Božjega posvetiti i dan Onoj koja je najzaslužnija da nam je stigao Spasitelj svijeta. U tom vidu prvi dan Nove godine darovan je Mariji koja je početak boljega svijeta - rekao je mons. Puljić.

Posvećujući prvi dan Nove godine Bogorodici, Crkva želi staviti sve pod zaštitu Isusove i naše majke.

- Neka nas ona čuva, štiti i brani od svakoga zla i grijeha, od nesigurnosti i nereda, gorčine i razočaranja, od duhovnih i životnih opasnosti. U njoj ćemo uvijek naći srce majke koja razumije naše suze, muke, boli, patnje i trpljenja. Nije bez razloga sveti Pavao VI. pri završetku Drugog Vatikanskog Sabora, 21. studenog 1964. proglasio Mariju Majkom Crkve - napomenuo je mons. Puljić.

Deset godina kasnije, u pobudnici o štovanju BDM 'Marialis cultus' (1974.) napisao je da je Marija 'model Crkve' jer ona je 'Djevica koja sluša' i s vjerom prima riječ Božju.

- Ona je i Djevica koja moli i rađa te Djevica koja prinosi. To pokazuje opravdanost da se Mariji koja je rodila začetnika našeg spasenja posveti početak godine. Jer ona je početak spašenoga svijeta - poručio je nadbiskup Puljić.

Podsjetio je da je naziv Bogorodica prva od četiri dogme o BDM koja je usvojena na Efeškom saboru 431. g. Druga dogma je o Marijinom djevičanstvu definirana na Lateranskom saboru 649. g., a treću o njenom bezgrešnom začeću proglasio je papa Pio XII., da je Marija odmah nakon smrti 'dušom i tijelom bila slavno uznesena na nebo'.

Nadbiskup je predstavio i sadržaj Papine poruke za 53. Svjetski Dan mira, otkad je 1968. g. sv. Pavao VI. odredio da se uz Novu godinu obilježava taj dan.

- Papa Pavao VI. slavio ga je 11 puta, Ivan Pavao II. 27 puta, papa Benedikt XVI. 8 puta. Papa Franjo ga obilježava osmi put. Teme koje su četvorica papa obrađivali su raznolike - rekao je mons. Puljić, navodeći široki spektar predstavljenih ideja:  Želiš li mir čini pravdu i brani život; Istina je snaga mira; Mir je Božji dar; Razvoj je novo ime mira; Ako želiš mir, pomozi siromasima; Vjerska sloboda, put koji vodi k miru. Odgajati mlade za pravdu i mir; Od ravnodušnosti do milosrđa; Dobra politika je u službi mira.

U ovogodišnjoj poruci ‘Mir kao put nade: dijalog, pomirenje i ekološko obraćenje’, papa Franjo kaže da je mir veliko i dragocjeno dobro, predmet naše nade, kojem teži ljudska obitelj, nalik krhkom cvijetu koji se bori ne bi li procvao na kamenom tlu nasilja.

- Želja za mirom duboko je upisana u ljudskom srcu, kaže Papa. Zato svijetu nisu potrebne prazne riječi, nego uvjereni svjedoci, mirotvorci otvoreni za dijalog koji zaziru od isključivosti ili manipulacija. Društvu su potrebni aktivni mirotvorci i glasnici mira. Svjestan kako je proces mira strpljivi rad u traženju istine i pravde, Papa kaže da Crkva želi u punini sudjelovati u traženju pravednog društvenog poretka i služiti općem dobru prenošenjem kršćanskih vrijednosti i moralnog učenja i aktivnostima u društvenim, karitativnim i odgojno-obrazovnim djelima. No, put do mira ide preko „pomirenja u bratskom zajedništvu na kojem se odustaje od želje za dominacijom nad drugima“ i pritom se uči gledati jedni druge kao osobe, kao djecu Božju, kao braću - prenio je Papine naglaske mons. Puljić.

Papa uovogodišnjoj poruci ističe i dimenziju ekološkog obraćenja kao bitnu komponentu postizanja mira. Uz strašne posljedice međusobnog neprijateljstva, suočeni smo s golemim nepoštivanjem zajedničkog doma i nasilnog iskorištavanja prirodnih dobara.

- Papa potiče da osluškujemo i kontempliramo svijet koji nam je Bog dao kao dar da od njega učinimo naš zajednički dom. Prirodna dobra, oblici života i Zemlja povjereni su nam da ih obrađujemo i čuvamo (usp. Post 2, 15) i za buduće naraštaje. Ekološko obraćenje vodi nas novom načinu gledanja na život i na promjenu odnosa prema braći ljudima, drugim živim bićima i stvorovima u svoj njihovoj bogatoj raznolikosti i konačno prema Stvoritelju koji je izvor i početak svekolikog života - izložio je nadbiskup misli pape Franje.

Papa je podsjetio da mir može biti plod velikog projekta koji se temelji na međusobnoj odgovornosti svih ljudi. On je izazov s kojim se treba iz dana u dan hvatati u koštac jer traži obraćenje srca i duše a umrežuje sve ljude, obitelji, prijatelje, strance, siromahe i sav stvoreni svijet.

- Taj veliki projekt mira koji papa Franjo predlaže za 53. Svjetski Dan mira obuhvaća tri riječi: dijalog, pomirenje i ekološko obraćenje. Tim Papinim željama dodao bih riječi koje je Gospodin rekao Mojsiju u navještenom prvom čitanju: ‘Reci Aronu i njegovim sinovima neka ovako blagoslivljaju Izraelce: 'Neka Gospodin pogled svoj svrati na vas i mir vam donese’' - rekao je nadbiskup Puljić, zaključivši da smo na početku Nove 2020. godine zahvalni Mariji Bogorodici što je po Isusu donijela mir Božji ljudima, vremenima i narodima.

 

Da biste komentirali, prijavite se.