Nadbiskup Puljić na Rogovu: Sveci su nam u teškim vremenima bili zaštita i obrana

Nadbiskup zadarski, mons. Želimir Puljić predslavio je svetu Misu u crkvi svetog Roka na Rogovu.
Autor: Laudato/K.P. Photo: zadarskanadbiskupija.hr petak, 17. kolovoza 2018. u 09:22

Na početku homilije mons. Puljić je rekao kako liturgija svetoga Roka na ovom bivšem posjedu benediktinaca u Rogovu povezuje dvojicu velikih svetih ljudi koji su zadužili Hrvatsku i cijelu Europu. Jedan je iz Italije, a drugi iz Francuske. Benedikt (480.-547.) živio je i djelovao koncem petog i u prvoj polovici šestoga stoljeća. Utemeljitelj je benediktinskoga reda i otac zapadnoga monaštva. Teolog Ladislav Boroš, koji dobro poznaje benediktinsku duhovnosti, veli da je sveti Benedikt 'velikan kršćanske kulture', a da su benediktinci 'oblikovali kršćansku Europu životom u bratskoj zajednici i na čvrstom i stabilnom mjestu'. Papa Pavao VI. proglasio je Benedikta 24. listopada 1964. zaštitnikom Europe.

- Drugi veliki svetac koga danas slavimo jest sveti Roko. On je živio početkom 14. stoljeća, a potječe iz Montepelliera u južnoj Francuskoj. Rano je ostao bez roditelja, te živio samo 32 godine. Prodao je obiteljska dobra i novac podijelio siromasima. Na hodočasničkom putu prema Rimu zaustavljao se na više mjesta i pomagao oboljelima od kuge. Na povratku iz Rima boravio je neko vrijeme u Piacenzi gdje je i sam obolio od kuge, te nakon  ozdravljenja pošao u rodni grad Montepelliere. Tamo je iscrpljen od bolesti preminuo na današnji dan 1327. godine - podsjetio je nadbiskup Puljić vjernike o životu sv. Roka.

Nadbiskup je zatim uputio svoje čestitke: Dok slavimo svetoga Roka i spominjemo svetoga Benedikta, čestitam svima koji nose časno ime ovih velikih svetaca. Čestitam stanovnicima Rogova koji se diče imenom svoga zaštitnika komu je posvećena i ova crkva iz Srednjega vijeka. Čestitam župljanima ovoga slikopisnoga mjesta koje se proteže od Pašmanskoga kanala do Rogova kojega je davno darovao kralj Petar Krešimir IV. benediktinskom samostanu sv. Ivana u Biogradu. Čestitam 'Dan općine' stanovnicima ovoga naselja kojega nazvaše 'biserom Jadrana'.

- No, povijesne stranice nam otkrivaju kako nije sve 'bilo biserno' u njegovoj prošlosti. Posebice u vrijeme otomanskih osvajanja, u 15. i 16. stoljeću, kao i u vrijeme Kandijskih ratova u sedamnaestom stoljeću (1645.-1647.), te u doba Napoleonovih osvajanja, te fašističkih i komunističkih progona i diktature. Rado sam prihvatio poziv župnika don Tomislava predslaviti današnje Rokovo slavlje u ovom mjestu Rogovu koje nas vraća našim korijenima. Naime, u svim tim prošlim stoljećima i teškim godinama sveci su nam bili zaštita i obrana, nadahnuće i pomoć - naglasio je mons. Puljić.

Zbog toga su i danas suvremeni i aktualni. Jer, bili su i ostali alternativa poganskom, divljem i neljudskom ponašanju. Sveti Benedikt je npr. pokazao alternativu barbarskom načinu preživljavanja, pa od 'poganskih naroda' učinio 'izabranu europsku obitelj'. Sveti Roko je prodao obiteljska dobra i pomagao siromasima i oboljelima od kuge, a to je u svoje vrijeme činio i sveti Benedikt. No, on je, kako rekoh, selilačkim suvremenicima pokazao da se može biti 'kod kuće, raditi na vlastitom gruntu i od svoga rada živjeti'. Tako je poučio barbare da se 'može živjeti bez pljačke i osvajanja tuđega imanja'. U vidu dobrog funkcioniranja zajednice odredio je svojima neka se drže kućnog reda i neka posvuda vlada 'jednakost braće'; bilo da su potomci 'latina ili pridošlih pogana', pismeni ili nepismeni, članovi kraljevskih ili seoskih obitelji.

- Pogrješna je, stoga, perecepcija kako su 'jednakost i bratstvo plod Francuskog veleprevrata'. Ne, pravi i istinski veleprevrat europskih razmjera dogodio se početkom VI. stoljeća pojavom ovoga skromnoga, radinoga i blagoslovljenoga monaha. Pravilu 'jednakosti braće' Benedikt je dodao i 'princip autoriteta', utjelovljenoga u liku opata. Sažeto mogli bi se moglo reći da su stabilnost mjesta, rad i red, jednakost braće s principom 'opatovoga autoriteta' bili temelj benediktinske obnove Europe - istaknuo je.

Nadbiskup je rekao kako je to poveznica koju i danas nalazimo s vremenom u kojem su živjeli sveti Roko i sveti Benedikt koji su ostavili vidnih tragova u našem narodu i diljem Europe. Istina, nema danas kuge i barbara. A pismenost Europe na zavidnoj je razini. No, to nikako ne znači kako je nestalo 'kužnih bolesti' i 'barbarskog ponašanja'.

- Kako u odnosu prema djeci i starima, napuštenima i bolesnima, tako i prema ljudskom životu poput pobačaja i eutanazije; kako u odnosu prema dostojanstvu ljudi i obitelji, tako i u odnosu prema vjeri, Bogu i vječnosti. A da ne spominjem 'poganski mentalitet rada i zarade na crno', te neodgovorno ponašanje prema općim, društvenim stvarima, okolišu i prirodi koju su zbog pohlepe i neodgovornih pojedinaca zahvatile opasne kužne bolesti. Nije bez razloga papa Franjo enciklikom 'Laudato si' pozvao sve da se odgovornije ponašaju u odnosu prema ljudima, prema radu, životu i okolišu - istaknuo je mons. Puljić

- Uz zahvalu što su nas svojim životom i karizmom zadužili, upućujemo im usrdnu molitvu neka nam i dalje budu blizu kako bismo i u godinama koje su pred nama znali cijeniti, čuvati i boriti se za plemenite ideale reda, rada, pravednosti, zajedništva, brige za potrebne i ugrožene za koje su i oni svoje život nesebično istrošili. Sveti Roko i sveti Benedikte, molite za nas - zaključio je nadbiskup svoju homiliju.

 

Da biste komentirali, prijavite se.