Predstavljena obnova petostoljetne procesije sa Svetim Trnom u Pagu i njegovo javno čašćenje

Štovanje Svetoga Trna u Pagu odobrila je Kongregacija za obrede 1788. g.
Autor: Ines Grbić Photo: Ines Grbić petak, 26. travnja 2019. u 09:18

U župi Uznesenja BDM u Pagu obnavlja se procesija sa Svetim Trnom, koji je bio na glavi raspetoga Isusa Krista kada je podnio muku i smrt za spas svijeta. Uz Trnovu krunu u pariškoj katedrali Notre Dame, to je jedini Sveti Trn u svijetu koji ima potvrdu Rimske kurije da je autentičan. Procesija sa Svetim Trnom, relikvijom postojanom više od dva tisućljeća, kojega su od 15. st. vlasnice i čuvarice benediktinke samostana sv. Margarite u Pagu, održavana je u Pagu 500 godina, od 1445. do 1945. g., kada komunističke vlasti više nisu dale dozvolu za njeno održavanje.
 
Svečana Misa i procesija opet će se održati 4. svibnja 2019. g., 74 godine nakon što se nije održavala i Trn nije bio javno čašćen od strane puka. U subotu 4. svibnja, zadarski nadbiskup Želimir Puljić predvodi svečano koncelebrirano Misno slavlje u 19:00 sati u zbornoj crkvi Marijina uznesenja u Pagu, potom i procesiju sa Svetim Trnom kroz grad Pag.
 
Crkvena, povijesna i duhovna pozadina štovanja i postojanja Svetoga Trna u Pagu, koju mnogi u Hrvatskoj ne poznaju i nedovoljno je javno vrednovana, predstavljena je na  konferenciji za medije u dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Zadru u četvrtak 25. travnja. Na konferenciji su sudjelovali paški sin, mr. don Dario Tičić, poznavatelj štovanja te dragocjene relikvije, s. Benedikta Halilović, zamjenica opatice ženske benediktinske zajednice u Pagu koja šest stoljeća čuva Sveti Trn u svom paškom benediktinskom samostanu, dr. Miroslav Granić, povjesničar sa Sveučilišta u Zadru, istraživač i promicatelj paške crkvene baštine, Ante Fabijanić, gradonačelnik Grada Paga i Vesna Karavanić, direktorica Turističke zajednice grada Paga. Providonosno je da se obnovljena pobožnost Svetog Trna događa u jubilarnim godinama sedam stoljeća postojanja ženske paške benediktinske zajednice sv. Margarite i 775 godina od prvoga poznatog zapisanog zavjeta Pažana Gospi od Staroga Grada.
 
Štovanje Svetoga Trna u Pagu odobrila je Kongregacija za obrede 1788. g. Ta je odluka Kongregacije službeno zapisana u Kodeksu isprava i povlastica i objavljena je u Obredniku Zadarske nadbiskupije, s odredbom za kalendar da se svake godine 4. svibnja u Pagu, prema odluci Kongregacije za obrede, štuje relikvija Svetog Trna. Taj petostoljetni običaj zamro je silom komunističkih političkih neprilika koje su bile zahvatile cijelu zemlju. Zadarska nadbiskupija, paške koludrice i Pažani pozivaju vjernike iz cijele domovine da 4. svibnja hodočaste u Pag i počaste Isusovu muku štovanjem Svetoga Trna, čime u njegovom javnom čašćenju nakon sedam i pol desetljeća započinje novo, obnovljeno razdoblje. Koliko je bilo snažno štovanje Svetog Trna potvrđuje i da su komunističke vlasti zabranile jedino procesiju sa Svetim Trnom u Pagu, a tijekom komunizma nastavile su se u Pagu održavati procesije na Veliki petak, Tijelovo i na Veliku Gospu.
 
- Sveti Trn kojega su benediktinke stoljećima čuvale u zidinama svoga samostana, sada ponovno izlažemo na javno štovanje. Želimo oživjeti štovanje Svetoga Trna, ne samo u gradu Pagu i paškoj župi, nego senzibilizirati čitavu našu javnost da Republika Hrvatska i grad Pag čuvaju nešto jedinstveno, a to je trn iz Isusove krune koji je bio na Isusovoj glavi u trenutku njegove smrti. Budući da je proteklih dana strašno stradala katedrala Notre Dame u Parizu koja čuva relikviju Isusove krune, i na ovaj način želimo se solidarizirati s pariškom Crkvom i s katedralom Notre Dame koja je glasovita. Želimo objaviti da i mi iz Hrvatske koja nije toliko glasovita kao što je Francuska, ali smo veliki po svojoj ljubavi i po svojoj privrženosti prema Gospodinu, da naša povijest, tradicija i sve što imamo ne zaostaje ništa manje za svim ostalim europskim narodima i sredinama - istaknuo je mr. Tičić.
 
Dodao je kako Zadarska nadbiskupija želi istaknuti, 'da to što činimo nije da bude neka senzacija, nego to je čin vjere, kulture, tradicije'.
 
- Želimo to učiniti prvenstveno kao događaj vjere. Jer vjerujemo da Sveti Trn koji se čuva kod sestara benediktinki, na poseban način pokazuje, dokazuje i čuva uspomenu Isusove prisutnosti kao živog materijalnog svjedoka Isusovog mučeništva. Stari Pažani padali su na koljena pred tom relikvijom, vjerujući da su i oni kao svi po svojim grijesima i slabostima taj Trn zabijali, kao što su znali reći, u glavu našem glasovitom golgotskom mučeniku, a to je Isus Krist - rekao je don Dario.
 
- To što činimo je spoj povijesti, sadašnjosti, budućnosti, ali i vječnosti. Jer ono što je materijalno, taj Sveti Trn, povezuje nas sa stvarnošću Isusa Krista koji je živ, koji je uskrsnuo, pobjednik je nad grijehom i smrću. Isusovo uskrsnuće opravdava i njegovu mučeničku smrt na Golgoti. Možemo reći da je i taj relikvijar uspomena Isusove smrti i podsjetnik da je taj Trn, kao znak muke, patnje, boli i smrti, također i biser Isusovog uskrsnuća! Jer Krist je uskrsnuo, u to živo vjerujemo! S tom vjerom častimo ne samo relikvije Svetoga Trna, nego općenito, u Katoličkoj crkvi - kad god se slave ostaci svetaca i mučenika, prvo se daje počast Bogu koji je velik u tim svojim svetima. Također dajemo počast i Isusu Kristu. A Sveti Trn kao materijalni ostatak toga naša je pomoć da bismo došli do Krista, on je za nas dao svoj život. Trn koji je probijao Isusovu svetu i plemenitu glavu na dan njegove smrti, došao je do naših dana da smo svi skupa svjedoci obnovljene procesije i čašćenja koje će se dogoditi - poručio je mr. Tičić, istaknuvši da se mnogi jako zanimaju za taj čin i događaj.
 
Paške benediktinke kažu da ih mnogi zovu i zanimaju se za Sveti Trn, u čuđenju, zadivljenosti i zahvalnosti Bogu da se autentični Sveti Trn nalazi u Pagu.
 
- Zato koristim priliku sve pozvati, ne samo Pažane, naše goste i prijatelje, nego i šire, ljude iz ostalih krajeva naše domovine, da dođu u Pag 4. svibnja i iskažu svoje štovanje prema Svetom Trnu. Za to se na osobiti način zanimaju i vitezovi Svetoga groba Jeruzalemskoga koji su čuvari Kristove krune u katedrali Notre Dame u Parizu, ali žele biti i sudionici čuvanja Svetoga Trna u Pagu - naglasio je don Dario.
 
- Događaj obnovljene procesije i mise sa Svetim Trnom koji će se dogoditi je spoj povijesti, sadašnjosti, budućnosti, ali to nas uvijek usmjerava prema vječnosti, prema onome što je transcendentno. Po tome vremenitome, materijalnome, doći do onoga što je izvan svega toga što vidimo - potaknuo je don Dario.
 
Podsjetio je da su Pažani u prošlosti na blagdan sv. Marka, predvođeni svojim Kaptolom, nosili Sveti Trn u procesiji hodeći u blagoslov paškoga polja. U crkvi Presvete Trojice koja se nalazila izvan gradskih zidina pred tom relikvijom bi se slavila Misa nakon blagoslovnog ophoda. Pažani su u Trnu gledali i znak kakva će biti godina pred njima jer su u svakodnevici materijalno ovisili o poljoprivredi kojom su se bavili. Ako je Trn bio uspravan i ako je djelovao svježe, godina je bila plodna. Ako bi bio malo smežuran ili iskrivljen, godina nije bila dobra, što je također čudesan znak i 'element spajanja neba i zemlje' rekao je don Dario.
 
Povjesničar dr. Granić istaknuo je da je vjerodostojnost relikvije Svetog Trna u Pagu potvrđena javnom ispravom, što je pokazao i primjerkom povijesnog Kodeksa paških isprava koji se inače čuva u Arhivu Zadarske nadbiskupije, a prigodno je predstavljen na Konferenciji za medije.
 
Naime, mnoge relikvije iz Srednjeg vijeka diljem kršćanskog svijeta velikim dijelom baziraju se na tradiciji.
 
- Grad Pag o relikviji Svetoga Trna s Isusove krune ima vjerodostojno pisano javno svjedočanstvo. To je bila svečana javna isprava izvorno napisana na pergameni koja je početkom 20. st., nažalost, nestala. Ali gradski paški oci odlučili su da grad Pag dobije općinski službeni diplomatarij, znači, zbirku svih najvažnijih gradskih isprava. Tada je u Kodeks paških isprava ušla i isprava relikvije Svetoga Trna. Isprava je zapisana u originalnom kodeksu na latinskom jeziku i svjedoči da je Sveti Trn u Pag donio paški sin, fra Ivan Tutnić, opat benediktinske opatije sv. Petra u Pagu. Fra Ivan je u paškom samostanu imao sestru Stanu, redovničkog imena Marija. Fra Ivan Tutnić je 1443. g. donio Sveti Trn svojoj sestri na njeno svečano monaško zavjetovanje u paški benediktinski samostan, vraćajući se iz Svete Zemlje gdje ga je dobio. Napisao je javnu ispravu o tom daru gdje piše kako je došao do Trna i kako će se u Pagu ubuduće odvijati štovanje te relikvije - rekao je dr. Granić.
 
Prijepis te isprave iz 1564. g. iz arhiva Marka Laura Ruića otkriva zahtjeve Tutnića na koji način čuvati, štovati relikviju Svetog Trna i kako je izložiti u liturgijskim slavljima.
 
- Pažani su s velikom pobožnošću štovali tu presvetu relikviju i 1788. g. ishodili su službenu potvrdu Rimske kurije, najviše apostolske vlasti, dakle Svete Stolice, da se može štovati blagdan Svete Krune 4. svibnja. Sveta Stolica se, dakle, uvjerila da se radi o vjerodostojnoj relikviji. Pažani su 1935. g. na najsvečaniji način proslavili 500. godišnjicu dolaska Svetog Trna u Pag koju je predvodio apostolski administrator, šibenski biskup Jerolim Mileta. To je bila najveća manifestacija u povijesti koja je povezana s tom čuvenom relikvijom. O toj veličanstvenoj procesiji sačuvano je i nekoliko fotografija. Nadamo se da će obnovljena pobožnost u ovim vremenima uroditi vjerskim žarom i obnovom duhovnog života, ne samo grada Paga i šire okolice nego i cijele nam domovine - poručio je dr. Granić.
 
U ime koludrica u Pagu koje su relikviju marno čuvale šest stoljeća u svojoj kapeli, koru gdje dnevno mole monaški časoslov, prigodne poruke uputila je s. Benedikta Halilović. Ključ niše gdje je bio Sveti Trn imale su benediktinke (majka opatica), za života opat Tutnić; nakon njegove smrti ključ se davao  nekome od uglednika u Pagu, treći ključ imala je paška Općina koja se smatrala zaštitnicom nad svetkovinom, a četvrti ključ imao je paški zborni Kaptol. 
 
- Prenosim pozdrave paških benediktinki, s velikim veseljem i zahvalnošću Gospodinu da se pobožnost Svetog Trna obnavlja na radost naše zajednice, cijelog Paga, Zadarske nadbiskupije i šire u domovini. Koludrice su stoljećima bile i ostale vlasnice i čuvarice te značajne relikvije. I u teškim vremenima molile su pred Svetim Trnom - rekla je s. Benedikta.
 
Navela je primjer za vrijeme Drugog svjetskog rata, 14. prosinca 1944. g. kada je na Pag s mora bilo usmjereno osamnaest topova.
 
- Tada je samostanska crkva bila znatno oštećena. Relikvija Svetog Trna ostala je neoštećena, a nalazila se u blizini svega što se oštetilo u crkvi, krov je bio gotovo sav uništen. To je također bilo čudo za koludrice, i u drugim teškim vremenima uvijek su molile pred Svetim Trnom. Mi vjerujemo da će ta pobožnost Pažane i sve ostale koji budu štovali Sveti Trn voditi duhovnom napretku - rekla je s. Benedikta.
 
- Tim znanstvenika precizno određuje koji se dio mozga aktivira kada se radi o duhovnosti. Istraživači su taj dio mozga nazvali neurobiološkim domom duhovnog iskustva, a aktivira se kada ljudi iskuse povezanost koja može osjećati kao da su preplavljeni moći koja je veća od njih. Kad je Krist primio na sebe trnovu krunu za spas cijelog ljudskog roda, kad su ga toliko mučili s tom krunom, on je to primio na sebe da oslobodi cijeli ljudski rod od loših posljedica slobodne volje. Svaki čovjek može biti spašen, da ga Isus spasi od krivih puteva. Slobodna volja je veliki dar svakom čovjeku, da živi slobodan od svakojakih tereta grijeha - rekla je s. Benedikta.
 
Trnova kruna nalazila se na Isusovoj glavi, da otkupi i loše misli čovjeka.
 
- Grijeh ulazi preko misli. Preko misli ide na usta. Usta mogu puno dobroga i lošega učiniti. Zato uvijek kao zajednica molimo za sve ljude, da ih Bog vodi i da blagoslovi svakog čovjeka koji se usmjerava putem našeg Spasitelja. To nam je uvijek bio poticaj da molimo za sve ljude. Sveti Trn jako puno znači nama u samostanu i Pažanima, čega se osobito sjeća starija generacija - rekla je s. Benedikta.
 
Istaknula je da je nakon proslave jubileja 700 godina od osnutka ženskog paškog benediktinskog samostana sv. Margarite, što je proslavljeno 13. studenog 2018. g., 'obnovljena procesija sa Svetim Trnom kruna te proslave i velikog jubileja. Dakle, 700 godina samostana i 74 godine nakon prekida pobožnosti procesija sa Svetim Trnom će se obnoviti. Ponavlja se broj sedam koji je broj punine. Časoslov molimo sedam puta u danu, prema stihu 'Sedam puta na dan tebe hvalim, Gospodine (Ps 119,164). Broj sedam u Bibliji predstavlja Božju puninu i savršenost. Od svih brojeva u Svetom Pismu, broj sedam najviše se ponavlja, više od 400 puta. I to je za nas znak i nada napretka Paga, Zadarske nadbiskupije i svih koji traže Gospodina u životu. Isus Krist se slobodno daje svima koji ga žele primiti' poručila je s. Benedikta.
 
Mr. Tičić podsjetio je da se 'općenito na planu Crkve, a nakon liturgijske obnove Drugog Vatikanskog sabora, nismo snašli u štovanju relikvija. Najveći dio moći svetaca, relikvije smo pozatvarali u riznice, muzeje, itd. Međutim, kad štujemo relikvije, mi ne štujemo komadić kosti, odjeće. Štujući taj Trn želimo počastiti Isusa Krista. Čuvala se uspomena na Sveti Trn kod kojega koludrice redovito mole, a veliki poticatelji obnovljenog javnog štovanja je i papinski viteški red Svetog jeruzalemskog groba koji isto  želi imati udjela u tome. I oni žele biti čuvari, kao što se u Notre Dame i u Rimu u bazilici Svetoga križa jeruzalemskoga čuva Sveti Trn, da se i u Pagu da pravi značaj tome. Jer nije u pitanju samo Pag, nego to je vrijedno na razini cijele naše domovine. Jedna mala Hrvatska i jedan Pag se stavlja uz bok Rimu i Parizu! To nije mala stvar! Mi toga nismo svjesni. Nemojmo olako prilaziti tome -  upozorio je mr. Tičić.
 
Relikvijar sa Svetim Trnom trenutno se nalazi u novom muzejskom stalnom postavu paških benediktinki pokraj zgrade njihovog samostana. To što se nije raspao govori koliko je bio dobro čuvan i u odgovarajućim mikroklimatskim uvjetima svih stoljeća, točnije, 576 godina (1443.-2019.), unatoč tolikim povijesnim nedaćama.
 
Ministarstvo kulture RH naložilo je da se izradi poseban oklop u kojem će se relikvijar sa Svetim Trnom prenositi. Na dan svečanosti 4. svibnja nadbiskup Puljić će nositi Sveti Trn ispod baldekina, nebnice.
 
- Nadbiskup će imati plašt i velum kao kad se nosi Presveto na svetkovinu Tijelova. Relikvija Muke Isusove, bilo da je to bio komadić Isusovog križa ili taj Trn koji je jedinstven u svijetu, spada u uži krug relikvija koje se časte gotovo na razini Presvetog oltarskog sakramenta. Presveti oltarski sakrament ima svoje dostojanstvo, ali relikvije Isusove muke po dostojanstvu odmah su do toga. Trn je malih dimenzija. Čuvali su ga u tabernakulima, svetohraništima zbog sigurnosti i zbog njihovog značaja. Ostale relikvije svetaca čuvaju se u ormarima, vitrinama. Sveti Trn zaista je jedinstven. Jer relikvije Svetoga Križa ima u malim česticama svugdje po svijetu, ali Sveti Trn nalazi se samo u Parizu, crkvi sv. Križa jeruzalemskoga u Rimu i kod paških benediktinki u zidinama njihovog samostana - rekao je don Dario.
 
Podsjetio je da Pag ima tri najveće svetinje: čudotvorni Sveti Križ kojega štuju 23. srpnja, Majku Božju od Staroga Grada koja se štuje od 1855. g. i sada se ponovno oživljuje pobožnost prema Svetom Trnu.
 
- To trojstvo naše vjere i kulture je biser onoga što imamo. To je prvenstveno događaj vjere i kulture, nije nam do senzacije, jer iz vjere sve proizlazi - poručio je don Dario.
 
- Kad je relikvija Svetog Trna u 15. st. stavljena u relikvijar u stakleni cilindar, ona je hermetički zatvorena i nikad više nije otvarana. Dakle, nitko je nije mogao dotaknuti ni izvaditi - rekao je dr. Granić i naveo dokaze vjerodostojnosti relikvije potvrđene i od strane papinih izaslanika.
 
- S Tridentinskim koncilom Katolička crkva htjela je osloboditi od idolatrije u nekim slučajevima jer bilo je i nevjerodostojnih relikvija. Nakon Tridentinskog sabora, kad je Crkva reformirala svoje ustrojstvo i obrede, poslala je po svijetu apostolske vizitatore, crkvene prelate s najvišim papinskim ovlastima. Oni su imali nadležnosti kontrolirati crkve, obrede, relikvije, štovanje, moralni život. Oni su po katoličkim crkvama gdje su vizitirali po Europi izvan snage i štovanja stavili puno oltara, slika, predmeta, relikvija. Za što nisu utvrdili vjerodostojnost, to su maknuli. U Pag su došli i vidjeli relikviju Svetog Trna tri papina vizitatora koji su bili u različitim vremenskim razdobljima. Nisu se poznavali, prethodni su već i umrli dok je sljedeći došao. Sva trojica jednako su rekli o Svetom Trnu: 'Esse de corona Domini! Jest s krune Gospodnje!' I sva tri jednoglasna su u prosudbi paških svetinja. Oni su sve analizirali. Sva trojica vizitatora su napisali: Grad Pag ima tri najveće svetinje. To su Gospa od Starog Grada, Sveti Križ i Sveti Trn - poručio je dr. Granić.
 
 

Da biste komentirali, prijavite se.