U Zadru predstavljena Katolička osnovna škola 'Ivo Mašina'

Katoličku osnovnu školu 'Ivo Mašina' u Zadru predstavili su zadarski nadbiskup Želimir Puljić i don Roland Jelić, privremeni ravnatelj te škole na konferenciji za medije u Salonu Nadbiskupskog sjemeništa 'Zmajević' u Zadru u ponedjeljak 28. svibnja.
Autor: IKA/Laudato/K.P. Photo: IKA ponedjeljak, 28. svibnja 2018. u 16:34

Sjedište škole je u zgradi sjemeništa 'Zmajević' na Trgu sv. Stošije 2. Na konferenciji je prigodnu riječ uputila i Desa Mašina, sestra Ive Mašine po kojem škola nosi ime.

- Školovanje u katoličkoj školi je besplatno, ali se plaća produženi boravak koji se plaća i u svim drugim školama. Roditelji koji su već izvršili predupis djece u drugoj školi mogu promijeniti tu odluku i izvršiti upis djeteta u katoličku školu, jer djeca još nigdje nisu upisana u osnovnu školu - istaknuo je ravnatelj Jelić rekavši da je to često pitanje roditelja.

U Zadarskoj županiji upisi su od 18. do 20. lipnja. Tada roditelji ispunjavaju upisnicu i ostavljaju je u školi u kojoj žele da dijete pohađa prvi razred. Javili su se mnogi roditelji, ne samo iz Zadra nego iz cijele županije. Jedan otac je upisao dijete iz udaljenijeg mjesta. Spreman je svaki dan ujutro i popodne voziti 30 km do Zadra i natrag u svoje mjesto, dovoziti i odvoziti dijete. I to je pokazatelj koliko nam roditelji daju povjerenje. Škola će imati produženi boravak do 17 sati, rekao je Jelić, pozivajući roditelje da do početka upisa 18. lipnja mogu doći kod njega kao ravnatelja i razgovarati o svemu što ih zanima.

Nadbiskup Puljić je istaknuo povijesnu prisutnost katoličkog odgojno-obrazovnog djelovanja u Zadarskoj nadbiskupiji.

- Osnivanjem katoličke škole Zadarska nadbiskupija nastavlja svoj povijesni hod i zadatak na katehetskom, evangelizacijskom i odgojno-obrazovnom polju, dajući svoj ulog općem dobru društva i naroda. Nadbiskupija i Kaptol sv. Stošije koji ima dugu povijest u Zadru preko svojih katedralnih i kaptolskih škola te brojne redovničke zajednice, posebice muški i ženski ogranak zajednice sv. Benedikta, sv. Franje, sv. Dominika, sv. Vinka Paulskog, sv. Paule di Rosa (Anćele), isusovaca i drugih, imali su u Zadru i nadbiskupiji zavode, internate, škole i konvikte za odgoj i izobrazbu djece i mladih. Zadužili su našu povijest odgojem brojnih generacija i izgradnjom institucija koje su i danas u službi odgoja i obrazovanja. Sveučilište u Zadru kao nasljednik Dominikanskog generalnog učilišta iz 1396. g., koje je bilo smješteno u današnjem Kazalištu lutaka, djeluje u zgradi konvikta koje je vodila redovnička zajednica 'Engleske dame' za odgoj djevojaka u Zadru. Međutim, 50 godina odsutnosti Crkve na polju odgoja i obrazovanja ostavilo je vidnog traga u našoj nedavnoj i sadašnjoj povijesti i mentalitetu. Komunizam je izričito branio Crkvi da otvara školske i obrazovne institucije, premda je to uz katehetski i evangelizacijski vid djelovanja jedno od bitnih poslanja Crkve. O tome su govorili biskupi na Drugom Vatikanskom saboru u konstituciji O Crkvi u suvremenom svijetu (Gaudium et spes) i u Deklaraciji o odgoju u kojoj se ističe dužnost i pravo roditelja na kršćanski i religiozni odgoj svoje djece te potrebu Crkve da osniva škole, fakultete i sveučilišta. Imajući u vidu zahtjeve i potrebe roditelja, dolaskom demokracije i sklapanjem ugovora između RH i Svete Stolice omogućeno je ostvariti ta prava roditelja i Crkve - rekao je mons. Puljić.

Koliko je osnivanje katoličkih škola sastavni dio evangelizacijskog i katehetskog zadatka Crkve, nadbiskup je potvrdio i navodeći broj škola u nekim biskupijama Europe i svijeta. U Londonu gdje je pretežno Anglikanska Crkva, u gradu ima 400 000 katolika, postoje 253 katoličke škole.

- Pitao sam prije dvije godine engleskog kardinala Vincenta Nicholsa na susretu predsjednika europskih biskupskih konferencija u Svetoj Zemlji kako uspijevaju održavati toliko škola, kadrovski i financijski. Rekao mi je da uopće nemaju materijalne brige oko toga. Sve država preuzima: školovanje, održavanje zgrada, pomoć učenicima ako treba. Jedino ako grade novu školu, Crkva mora sudjelovati s bar 15 % uloženih sredstava. Dakle, država smatra jako važnom tu ulogu koju vrši - rekao je mons. Puljić.

U Berlinu su pretežito evangelici, u toj biskupiji ima 390 000 katolika, a djeluju 103 katoličke škole. U Parizu s 1,3 milijuna stanovnika postoje 233 katoličke škole. U Washingtonu 171 katolička škola, u Liverpoolu 237 a u Los Angelesu postoje 495 katoličke škole. To je sastavni dio poslanja Crkve. Crkva se trudi odgovoriti potrebama vremena i mjesta gdje se nalazi. U istočnom dijelu Europe osjeća se manjak tih škola jer je pedeset godina komunizam to izričito branio. Varšava u kojoj živi milijun i pol stanovnika ima 66 škole koje je otvorila nakon pada komunizma. Bratislava ima 23 škole, Ljubljana ima 15 katoličkih škola, Zagreb četiri, Prag ima 24 katoličke škole, istaknuo je nadbiskup Puljić.

Proces osnivanja katoličke škole u Zadru počeo je 2017. kad je dogovoru s Gradom Zadrom predviđen početak gradnje katoličke osnovne škole na Bokanjcu u Zadru. Odluku o osnivanju Katoličke osnovne škole 'Ivo Mašina' u Zadru potpisao je nadbiskup Puljić 21. travnja 2017.

Mons. Puljić je pojasnio zašto škola nosi ime Ivo Mašina (1927.-1961.) i tko je bio taj intelektualac rodom iz Preka na otoku Ugljanu. Taj hrvatski povjesničar i domoljub žrtva je komunizma. Zadavljen je u zatvoru u Staroj Gradiški u 35. godini života. Bio je najbolji učenik zadarske gimnazije. Studirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je bio izvrstan student, najbolji u generaciji i profesori su mu predviđali sjajnu karijeru. Njegovu kvalitetu potvrđuje i da ga je hrvatski akademik Jaroslav Šidak vidio kao svog nasljednika na zagrebačkom sveučilištu. Zbog njegovih domoljubnih misli komunističke su ga vlasti 1954. utamničile u Đorđićevoj u Zagrebu a 1957. g. uhitile, kad je trebao diplomirati. Uz prethodna ometanja, cilj uhićenja je bio da ne završi studij. Sudilo mu se kao dijelu Praške grupe. Bio je drugooptuženi u tom političkom procesu. Osuđen je na jedanaest godina zatvora. Iz istražnog zatvora uspio je pobjeći. Neko vrijeme bio je u Ogulinu, no opet su ga uhitili i kaznu mu povećali na petnaest godina. Robijao je u kaznionici u Staroj Gradišci gdje su ga mučili i trovali. Ubijen je 20. studenog 1961. Iz zatvorskih zidina njegovi posmrtni ostaci preneseni su u Preko 24. srpnja 1998. Grob Ive Mašine je pokraj franjevačkog samostana na otočiću Školjiću, nasuprot njegovog rodnog Preka.

- Mučenik, svjedok. Suvremeni velikan, zauzeti intelektualac koji je u komunizmu ideologiji bio trn u oku. Sve su učinili da ga ometu u njegovom intelektualnom rastu i završetku studija. Zarobili su ga prije samog polaganja završnih ispita u Zagrebu - rekao je mons. Puljić.

Ivo je rođen u obitelji s devetero djece, šestero braće i tri sestre. Najstariji brat je stradao na Bleiburgu i ne zna mu se za kosti, a tri sestre, Vera, Desa i Marija su žive. Mašina je u Dubrovniku pohađao srednju školu gdje je živio u kući rođakinje koja je na taj način htjela pomoći školovanje djece u brojnoj obitelji Mašina.

- Imam osjećaj da se ponovno rađa. Ivo je opet među nama, drago mi je da se opet spominje. Bio je veseljak i među sve nas uvijek je unosio radost - rekla je Ivina sestra Desa.

Zaista sam radostan što sam uz pristanak Ivinih sestara mogao katoličku školu posvetiti njemu. Oni su to radosno pozdravili. Ponosimo se da smo imali takvog sina. Neka Bog blagoslovi naša nastojanja. Neka nas Ivo zagovora. On je u radosti u Božjem krilu, rekao je nadbiskup Puljić, istaknuvši da se prema knjigama o njemu može upoznati njegova duša.

Kakav je bio Ivo vidi se i iz njegovih pisama koja je pisao prijateljima i u njegovom sadržajnom Dnevniku. O Ivi govore književna monografija 'Ivo Mašina- pitate me - tko je to?' autora Joje Ricova koji je bio Ivin suvremenik i prijatelj; 'Uskrsna zvona (pisma), 1945. – 1961.' i monografija 'Ivo Mašina, Kršćanski borac za slobodnu i pravednu Hrvatsku' koju je priredio fra Bernardin Škunca.


 

Da biste komentirali, prijavite se.