U koncelebraciji bili su dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta prof. dr. Mario Cifrak i dekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti prof. dr. Ivan Koprek, te svećenici profesori obiju visokoškolskih ustanova. Na misi su se okupili studenti i profesori zagrebačkih fakulteta predvođeni rektorom prof. dr. Damirom Borasom i prorektorima i dekanima.
 
Ukazujući na pitanje: „Što je srž, bit vjerske nauke?" na početku homilije biskup Gorski podsjetio je na Isusove riječi: „Slušaj Izraele, Gospodin Bog naš, Gospodin je jedini", jer „prije prve zapovijedi stoji dužnost svakog ljudskog bića, a to je spoznaja Boga. Jasnoća pitanja i jasnoća odgovora uvijek su potrebni svakom naraštaju. Tu jasnoću odgovora o temeljnim istinama vjere tako su hrabro davali bl. Alojzije Stepinac, pokraj čijega groba danas molimo, i sada u miru papa Benedikt XVI. Obojica su baš zbog toga od tražitelja istine prihvaćeni, a od protivnika osporavani sve do neprijateljstva". Isus nas u svojem odgovoru, nastavio je propovjednik, prije svega upućuje na spoznaju istine o jedinome Bogu. „Možda je baš to problem suvremenog kršćanstva zapadnog svijeta, koje deklarativno ispovijeda vjeru u jednoga Boga, a u praksi živi mnogoboštvo, pa se tako našlo u nutarnjem sukobu sa samim sobom, zaboravljajući prvu Božju zapovijed neodvojivu od ove Isusove". Stoga, „ako nema jasnoće u odgovoru, ako nema konačne odgovornosti pred uzrokom svakog života, čovjek postaje sredstvo, a život kaos, čemu smo svjedoci".
 
Biskup Gorski naglasio je da istina o jedinome Bogu zahvaća cijelo naše biće, a u konačnici „traženje svake istine i one znanstvene zahvaća cijeloga čovjeka, angažira njegovu volju, njegov razum i njegove osjećaje". U tom je kontekstu upozorio da „ako se čovjek sav ne preda onome što čini, a očekuje rezultate, ostat će neuspješan i frustriran. A tako je i s istinama naše vjere čijim se cjelovitim prihvaćanjem u cijelosti predajemo Bogu ili ostajemo frustrirani kršćani".
 
Nadalje biskup je posvijestio kako vjera u Boga zahvaća naše osjećaje, ali se ne svodi samo na osjećaj, jer bi se tako izgubila ili u sladunjavoj pobožnosti ili u nepodnošljivom fanatizmu. Također, vjera zahvaća i naš razum bez kojega nije moguće spoznati vječnu Istinu, niti dati razumsko obrazloženje svoje vjere. U tom je kontekstu podsjetio kako je „traženje istine razumom prvi i nužni preduvjet ispravne vjere", a tomu je posebnu pozornost u enciklici Fides et ratio dao sv. Ivan Pavao II. Naposljetku je istaknuo kako vjera zahvaća i našu volju, naše voljno djelovanje. „Ništa za spasenje ne znači spoznaja bez prihvaćanja spoznate istine svojom voljom. To se voljno djelovanje najbolje očituje u odlukama koje kao vjernici donosimo, ne na temelju ugode ili koristi, nego na temelju dobra. To nas u stvarnom životu razlikuje od onih koji ne vjeruju".
 
 Biskup Gorski podsjetio je kako nam Isus u evanđelju daje i mjeru ljubavi prema čovjeku - „ljubi bližnjega kao samoga sebe", a to „prije svega podrazumijeva zdravu ljubav prema svojem biću, svojoj osobi". Stavljajući naglasak na zapovijed „Ljubi!", naglasio je kako nam se ona čini jednostavna, no ona je ujedno i najteža, jer je „ljubav predanje cijelog bića, ne samo u dobru, nego i u iskušenjima. Lako je ljubiti bližnjega koji nam ljubav uzvraća, podupire nas u našim nastojanjima. Ali kako ćeš ljubiti onoga tko ti dnevno ide na živce, remeti tvoj mir, krivac je tvoje ekonomske propasti, ili vrši nasilje nad tvojim domom, tvojom obitelji? A i on je tvoj bližnji kojeg treba ljubiti kao sebe samoga". Biskup Gorski podsjetio je kako nam tu stranu vjere zorno otkriva papa Franjo svojim gestama i riječima koje nas često zbune ili stave pred veliki ispit savjesti.
 
Dok danas podižemo ruke prema nebu zahvaljujući za Božju nazočnost i blagoslov u našem djelovanju, molimo ga za dar ljubavi, iskrene i bezuvjetne, da naše propovijedanje i naučavanje ne bi bilo bez ljubavi, kao „mjed što ječi ili cimbal što zveči". Molimo ga za dar ljubavi kako bismo i mi čuli Isusove riječi: „Nisi daleko od kraljevstva Božjega", riječi su kojima je biskup Gorski zaključio homiliju.
 
Za vrijeme mise molilo se da svi ljudi spoznaju istinu koja je u Bogu i da otkriju darove kojima ih obasipa kako bi bili neumorni graditelji novog svijeta u odgovornosti za svakoga čovjeka i za sve stvoreno. Molitva je upućena i za Crkvu da uvijek hodi putem evanđelja i da bude mjesto susreta za sve koji traže Boga. Spomenulo se i sve profesore, studente i istraživače da budu predani napretku koji pridonosi općem dobru. Posebna molitva upućena je za ovogodišnje apsolvente, da ih Bog obdari hrabrošću Duha da umiju uvijek tragati za istinom i vjerno svjedočiti svoju prisutnost u svijetu.
Nakon popričesne molitve otpjevan je svečani „Tebe Boga hvalimo", a potom je dekan Cifrak zahvalio predvoditelju slavlja kao delegatu velikog kancelara kardinala Josipa Bozanića. „Zahvaljujemo kao akademska zajednica predvođena rektorom Zagrebačkog sveučilišta prof. dr. Damirom Borasom". Dekan Cifrak pozdravio je i sudionike Međunarodnog kongresa koji se ovih dana održava na Medicinskom fakultetu, a koji su se približili ovome slavlju.
 
Prije blagoslova biskup Gorski rekao je: „Dali smo hvalu Bogu za završenu akademsku godinu. Evanđeoski rečeno bilo je to vrijeme oranja, sijanja, zalijevanja, a sada dolazi vrijeme žetve. To su ispiti. U Svetom pismu ima divna molitva: 'Gospodine daj da vidim plod rada svojih ruku'. I ja vama želim da vidite plod rada svojih ruku, svoga uma, a svima želim da dobro uspijete na ispitima, svim studenticama i studentima, jer tko čini dobro uvijek čini dobro uime Boga i čini crkveno Božje djelo, Božju službu."

Misu je animirao zbor Instituta za crkvenu glazbu „Albe Vidaković" Katoličkoga bogoslovnog fakulteta pod ravnanjem mo Miroslava Martinjaka uz orguljsku pratnju Milana Hibšera. (IKA)
Print Ispiši stranicu