Nakon pozdravnih riječi zagrebačkoga gradonačelnika Milana Banića i predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, gradonačelnik je ovogodišnjim laureatima čestitao, predao priznanja i cvijeće.

U tekstu diplome, pročitanome neposredno prije samoga uručivanja priznanja, za preč. Magića je istaknuto: 'Utkao je gotovo četrdeset godina u nastojanje da Gornji grad i Zagreb budu dostojni svoje uloge srca i metropole Hrvatske. Zaslužan je za obnovu crkve Sv. Katarine, jedne od najljepših zagrebačkih crkava i nakon dugogodišnje obnove jednog od najljepših baroknih interijera u Zagrebu i Hrvatskoj, koju je otvorio ne samo religijskim, već i brojnim umjetničkim i kulturnim događanjima. Dugogodišnji je voditelj i čuvar jednoga od dragulja zagrebačke i hrvatske baštine - Metropolitane, knjižnice Zagrebačke nadbiskupije. Cijeli je radni vijek bdio nad njezinim dragocjenim rukopisima, štitio ih, restaurirao i priređivao različite publikacije radi popularizacije njezina inventara, a okrunio ga je kao suautor nedavno tiskanom knjigom 'Cimelia Metropolitana. Povijest i knjižno blago knjižnice Zagrebačke nadbiskupije', dosad najpotpunijim i najstručnijim prikazom rukopisa i knjižne građe knjižnice.'

Nagrada Grada Zagreba dodijeljena je na temelju članka 41. točke 28. Statuta Grada Zagreba i članka 11. stavka 1. Odluke o javnim priznanjima Grada Zagreba, a Gradska skupština Grada Zagreba, pod predsjedanjem predsjednika Gradske skupštine dr. Andrije Mikulića donijela je na 52. sjednici, 19. travnja 2017., zaključak kojim se dodjeljuje ovogodišnja Nagrada Grada Zagreba.

Preč. Vladimir Magić rođen je 20. lipnja 1950. u Jalžabetu, u obitelji Stanislava i Gabrijele rođ. Filipašić. Maturirao je na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, diplomirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Za svećenika Zagrebačke nadbiskupije zaredio ga je zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić 25. lipnja 1978. godine. Od 3. siječnja 1979. voditelj je Metropolitanske knjižnice, a 29. siječnja iste godine imenovan je rektorom crkve Sv. Katarine na Gornjem gradu, u čiju je obnovu i pastoralnu revitalizaciju utkao većinu svoga života. Njegovom susretljivošću s brojnim kulturnim djelatnicima i povjesničarima umjetnosti, 2011. godine objavljena je velebna monografija skupine autora 'Akademska crkva Svete Katarine u Zagrebu', u čijem je predgovoru rektor Magić zapisao: 'Ova nam knjiga najbolje govori kako je čovjek uvijek nastojao izgraditi nešto lijepo, veliko i vrijedno za Boga. Baš kao što ljudi svojim molitvama, svetim misama i drugim žrtvama slave Boga, tako i umjetnici svojim djelima žele proslaviti Boga. Sama je knjiga umjetničko djelo, kao i crkva o kojoj govori, te je i ona naročita proslava Božja. Čitajmo i učimo. Budimo ponosni.'

U Metropolitanskoj knjižnici Zagrebačke nadbiskupije, koja je već stotinu godina u pohrani kod Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu, radio je na obradi starih i rijetkih knjiga te rukopisa, u različitim izdanjima predstavljao Metropolitanu objavljivanjem kataloga, faksimila i pretisaka, a 2012. godine objavio je vodič Metropolitanske knjižnice u Zagrebu, u izdanju Hrvatskoga državnog arhiva. Među Magićevim postignućima u brizi za zaštitu i očuvanje kulturne baštine posebno se ističu dvije vrijedne zbirke: „Katalog knjižnice Janeza Vajkarda Valvasorja" i 'Katalog knjiga XVI. stoljeća'.

Najnovija sveobuhvatna knjiga o Metropolitanskoj knjižnici u Zagrebu, objavljena nedavno u izdanju Instituta za povijest umjetnosti i Prvostolnoga kaptola zagrebačkoga, uz druge autore donosi i tekst preč. Magića, u kojem je prikazao povijesni život najvažnije i najbogatije povijesne knjižnice u Hrvatskoj i raznolikost njezinih fondova.

Povijest Metropolitanske knjižnice počinje u doba osnutka Zagrebačke biskupije (1093./1094.) i traje sve do najnovijeg vremena. Fond knjiga u Metropolitanskoj knjižnici ima oko 60.000 svezaka. Opsegom i raznovrsnošću on je najbogatiji i najvrjedniji povijesni knjižni fond u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe. Od 197 srednjovjekovnih rukopisa Metropolitane mnogi se spominju u najstarijem inventaru zagrebačke katedrale s kraja 14. stoljeća. Oni su najvrjednija cjelina Metropolitanske knjižnice. Za njima slijedi zbirka inkunabula, najranijih tiskanih knjiga, koja je s 257 primjeraka najveća u Hrvatskoj. Fond Metropolitane sadržava i knjižnicu slovenskog polihistora Johanna Weicharda Valvasora od oko 1530 svezaka s 2630 naslova te oko 7300 grafika i crteža, pretežito iz 17. stoljeća, koji se čuvaju zasebno kao Valvasorova grafička zbirka Nadbiskupije zagrebačke. U Metropolitansku knjižnicu dospio je također određen broj svezaka iz nekadašnje biblioteke Isusovačkoga kolegija, koja je dijelom ugrađena i u temelje sadašnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Naposljetku, vrijedna prinova fondu Metropolitane u drugoj polovini 20. stoljeća bila je knjižnica zagrebačkoga pomoćnog biskupa, ljubitelja umjetnosti i kolekcionara, Đure Kokše (1922.–1998.). U svescima Metropolitanske knjižnice, u njihovim minijaturama, ilustracijama i drugoj umjetničkoj opremi zgusnuto je tisuću godina hrvatske kulturne povijesti.

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić imenovao je preč. Magića 13. lipnja 2016. godine župnikom župe sv. Marka Evanđelista u Zagrebu, te je sada pod njegovom župničkom brigom crkva Sv. Marka, kao i crkva Sv. Katarine te kapelica Majke Božje od Kamenitih vrata. Najprohodnije gradsko svetište smješteno je u prolazu drevnih gradskih vrata, gdje će na današnju svetkovinu, po završetku procesije sa slikom 'Pomoćnice u svim nevoljama i protiv požara' iz katedrale, preč. Magić dočekati hodočasnike ispod drevnih svodova najintimnijeg svetišta u srcu grada Zagreba.

S obzirom na statistike nagrade Grada Zagreba, koja se u različitim oblicima dodjeljuje od 1955. godine, od crkvenih institucija i svećenika, nagradu su do Magićeve nagrade dobili Hrvatska pokrajina Družbe Isusove (2006.), karitativni djelatnik o. Antun Cvek (2012.) te bibličar fra Bonaventura Duda (2014.).

Na neizravan način ove je godine počašćeno i Hrvatsko katoličko sveučilište jer je njegov prorektor za međunarodnu suradnju prof. dr. Emilio Marin proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba.