„Prije svega moramo zahvaliti Danielu Marušiću što je ovaj festival doživio 40. godišnjicu. Treba zahvaliti i članovima Marušićeve obitelji, od kojih je jedan nazočan večerašnjem otvorenju i nastavlja tradiciju vrijednog rada na festivalu - Matko Matija Marušić, predsjednik udruge koja je izrasla iz umjetničkog savjeta kojeg je Daniel Marušić oformio 1976. godine“ rekao je ministar kulture Berislav Šipuš prilikom otvaranja 40. Osorskih glazbenih večeri, u nedjelju 19. srpnja 2015. godine.
„Glazba svijeta isprepletena domaćim glazbenim izričajem ostvarila je cilj jer danas Osorske glazbene večeri sa čašću nose epitet nacionalnog festivala. Daniel Marušić imao je viziju koja spaja hrvatske skladatelje te ih postavlja uz bok europskim i svjetskim imenima“ istaknuo je izaslanik predsjednice Cappelli te rekao da time Osorske glazbene večeri šalju najljepšu razglednicu svijetu, dokazujući da glazba i zvuci povezuju svjetske putnike, vrsne poznavatelje glazbenog stvaralaštva, ali i one koji su tek na pragu upoznavanja neizmjernog bogatstva hrvatske glazbene kulturne baštine.
40. Osorske glazbene večeri počele su svečanim koncertom Simfonijskog orkestra HRT-a pod ravnanjem Aleksandra Markovića. Jedan od najsvestranijih dirigenata mlađe generacije ravnao je orkestrom u praizvedbi Koncerta za klavir i orkestar Ante Knešaureka te izvedbi glasovitih Slika s izložbe Modesta Petroviča Musorgskog u orkestraciji Mauricea Ravela. Kao solist nastupio je pijanist Filip Fak, a prethodilo mu je predstavljanje glazbene instalacije Krešimira Seletkovića na glavnom osorskom trgu.
Jubilarne Osorske glezbene večeri posvećene su utemeljitelju i doživotnom ravnatelju Danielu Marušiću (1931.-2009.), čija je jedinstvena vizija i posvećenost čuvanju i promicanju hrvatske nacionalne glazbene baštine pretvorila Osor na otoku Cresu u grad kulture i glazbe, a Osorske glazbene večeri u uspješan i relevantan glazbeni festival. Programska koncepcija festivala od početka je fokusirana na poticanje novog stvaralaštva hrvatskih autora, a tijekom četrdeset godina u Osoru je praizvedeno više od tri stotine skladbi autora svih generacija.
Ove godine neka od tih djela zaživjet će u novoj interpretaciji, a u program su uvrštene skladbe skladatelja Davorina Kempfa, Ive Josipovića, Adalberta Markovića, Miroslava Miletića, Marka Ruždjaka, Jurja Stahuljaka i Berislava Šipuša. Poticanje stvaranje novih hrvatskih djela i dalje je živa pa će u Osoru biti izvedeno pet novih djela Antonija Babića, Ivane Kiš, Ante Knešaureka, Krešimira Seletkovića i Ivana Josipa Skendera.
Na programu do 23. kolovoza ukupno je 14 koncerata na kojima će, među ostalima, nastupiti bariton Leon Košavić, Cantus Ansambl, čembalist Pavao Mašić, pijanist Danijel Detoni te Hrvatski gudački kvartet, Kvartet Papandopulo i Zagrebački gitaristički kvartet, kao i Zagrebački solisti. Jedan od vrhunaca festivala je i gostovanje ansambla za ranu glazbu L'Arpeggiate.
Kao „festival unutar festivala“ bit će održana tri koncerta komorne glazbe pod umjetničkom ingerencijom violončelistice Monike Leskovar, koja će za tu priliku okupiti prijatelje, glazbene istomišljenike, umjetnike. Glazbenici koji će joj se pridružiti u osorskom „laboratoriju“ neka su od najvećih glazbenih imena današnjice: Giovanni Sollima, Boris Brovtsyn, Giuseppe Andaloro, Aleksandar Milošev i Giovanni Guzzo.
Ove godine nakon više od desetljeća u Osor se vraća opera. U vlastitoj produkciji Osorske glazbene večeri za sam kraj festivala, nedjelju 23. kolovoza, pripremaju izvedbu barokne opere Didona i Eneja Henryja Purcella, pod umjetničkim vodstvom Tomislava Fačinija i uz sudjelovanje vokalnog ansambla Antiphonus, dok će kao vokalni solisti naslovne uloge tumačiti mezzosopranstica Diana Haller i bariton Krešimir Stražanac.
Svi se koncerti održavaju u crkvi Blažene Djevice Marije, a prije svakoga će na glavnome osorskom trgu biti postavljena glazbena instalacija.
