Na početku svoje propovijedi, kardinal Bozanić je pozdravio nadbiskupa i metropolita riječkog Ivana Devčić te mu se zahvalio na „velikodušnoj dobrodošlici i pozivu” koji mu je, zajedno s čuvarima trsatskog Svetišta ocima franjevcima, „uputio da danas zajedno s vama slavim ovu znakovitu obljetnicu.”

Kardinal Bozanić je posebno pozdravio trsatske franjevce te mons. Stanislava Zore, nadbiskup metropolit ljubljanski, i rekao je kako vjernici iz susjedne Slovenije rado hodočaste Trsatskoj Majci Božjoj te kako „imamo zajedničku katoličku baštinu koja povezuje hrvatski i slovenski narod, te i u našoj suvremenosti potiče sve njihove pripadnike na međusobno poštivanje i uvažavanje”.

Nadalje je zagrebački nadbiskup podsjetio sve nazočne vjernike o povijesti i važnosti Trsatskog svetišta, a za koje ga vežu i osobne uspomene jer ga je na blagdan Gospe Trsatske10. svibnja, prije 26 godina, sveti Ivan pavao II. Posvetio za biskupa.

Sliku „Majke Milosti“ papa Urban V. darovao je trsatskome svetištu 1367. godine. Prema predaji, osobno ju je naslikao sv. Luka Evanđelist. Zbog štovanja koje joj je iskazivano, slika je okrunjena zlatnom krunom 8. rujna 1715., a svečanost krunidbe održana je pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora.

To je prva slika Majke Božje koja je okrunjena izvan Italije, a Sveti Otac već u 15. st. dopustio poseban oprost onima koji ju pohode, a slika se i danas cijeni zbog milosti koju po njoj dijeli Marija svojim štovateljima.

„Velikom zaslugom tadašnjeg upravitelja Trsatskog svetišta, Riječanina, fra Petra Francetića o slavlju Male Gospe godine 1715., uz sudjelovanje mnoštva vjernika, najsvečanije je okrunjena slika Majke milosti, koju je prema drevnoj predaji za Trsatsko svetište darovao papa Urban V. Okrunjena slika Majke Božje Trsatske znakovit je ures naše pobožnosti, zahvalnosti, odanosti i pouzdanja u Marijinu pomoć u našim potrebama.
Okrunjena nebeska kraljica, blažena Djevica Marija, ovdje se časti kao “Sveta mati milosti“, istaknuo je kardinal Bozanić nadodavši kako je Trsat naš hrvatski Nazaret u kojem roditelji prenose vjeru svojoj djeci.

Tako je u propovijedi  kardinal Bozanić podsjetio na riječi pape Franje da su zajedništvo muškarca i žene u braku jedinstveno, prirodno, temeljno i prekrasno dobro za osobe, zajednice i društva.
 
„Zajedništvo muškarca i žene u braku, jedinstveno je, prirodno, temeljno i prekrasno dobro za osobe, zajednice i cijela društva… Obitelj je antropološka činjenica... Ne možemo je okarakterizirati na temelju ideoloških pojmova i koncepata koji su bili važni samo u određenom povijesnom vremenu. Obitelj je obitelj, kaže Papa i nastavlja, obitelj je temelj suživota i lijek protiv društvene fragmentacije. Djeca imaju pravo odrastati u obitelji s ocem i majkom koji su sposobni stvoriti povoljno okruženje za razvoj djeteta i njegovo emocionalno sazrijevanje”, rekao je kadrinal Bozanić.

„Marijina prošteništa su mjesta molitve i ispovijedanja, mjesta susreta čovjeka s Bogom.
Naime, u Bogu postoji prostor za čovjeka, ali, dragi vjernici, i u čovjeku, u nama, ima prostora za Boga. U Mariji susrećemo Božju prisutnost, po njoj nalazimo i put do Boga. Taj se put ostvaruje u vjeri. U vjeri otvaramo vrata svoga bića Bogu, tako da Bog ulazi u nas, da nam bude životna snaga i svjetlo na putu života. Marija se otvorila Bogu kome ništa nije nemoguće i odgovorila anđeoskom pozivu: “Evo, službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi”. Kad se čovjek otvori Bogu, ljudski život postaje bogatijim i snažnijim”, nastavio je kardinal Bozanić te je povezao ovo marijansko svetište s našim blaženikom Alojzojem Stepincem.

„Na povratku sa studija iz Rima, na putu za Krašić, mladi se svećenik Alojzije Stepinac u srpnju 1931. godine nekoliko dana zadržao na Trsatu da bi se zahvalio pred čudotvornom slikom Majke Božje Trsatske i tom je prigodom ostavio tu spomen-pločicu zahvalnicu. Sam je kasnije pripovijedao kako je tijekom Prvoga svjetskog rata, dok je boravio kao kadet u Rijeci, svake nedjelje stubama Petra Kružića hrlio u Trsatsko svetište da bi se ondje žarko preporučio nebeskoj Majci i zazivao njezinu zaštitu da ne izgubi svoj najljepši ures, čistoću duše i tijela”, istaknuo je kardinal Bozanić.

Pri tome se osvrnuo i na skorašnju kanonizaciju blaženog Alojzija Stepinca, odnoso na polemike koje su se razvile oko njegove uloge i svetačkog lika.

„Kardinala Alojzija Stepinca je, 3. listopada 1998. godine, sveti papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici proglasio blaženim kao mučenika zbog njegove vjernosti Kristu i Crkvi do prolijevanja krvi. Tom činu prethodio je dug i složen proces detaljnog istraživanja i procjenjivanja na različitim stupnjevima suda. Preslušani su brojni svjedoci, od kojih su (72) sedamdeset i dvoje bili očevidci... Ono što je učinjeno ne će se više preispitivati, nema nikakve revizije procesa. Možemo reći da je sam proces za proglašenje svetim blaženog Alojzija došao gotovo do svog kraja.Nadalje, htio bih naglasiti da papa Franjo ne želi odustati od kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca jer je i osobno uvjeren u njegovu svetost. Stoga u odanosti prema Svetom Ocu prihvaćamo njegovu odluku koja otvara možda malo duži vremenski tijek do kanonizacije i traži više ljudskoga strpljenja i povjerenja u vodstvo Providnosti”, rekao je kardinal Josip Bozanić.

Na kraju je nadbiskup zagrebački rekao kako želi da i Srpsla pravoslavna crkva doprinese raščišćavanju svih možebitnih njeasnoća i nesporazuma oko lika i djela blaženog Alojzija Stepinca kojeg je pri tome tražio zagovor u ekumenskim razgovorima i nastojanju pri sjedinjenju

„Sve nakane pape Franje, sva nastojanja naše Crkve, posebno na ekumenskom polju, stavljamo pod zagovor blaženog Alojzija Stepinca, moleći još ustrajnije za njegovo proglašenje svetim. Molimo danas za mir u svijetu, za one koji trpe posljedice rata, osobito u Ukrajini i na Bliskom Istoku, molimo za sve izbjeglice i prognanike da naiđu na otvorenost i razumijevanje u Europi i svijetu.Draga braćo i sestre, ovdje kod Majke Božje Trsatske nalazimo zagovor Nazaretske Djevice, ovdje susrećemo svjedočanstvo vjere blaženog Alojzija Stepinca, ovdje su živi tragovi svetog pape Ivana Pavla II. Moleći za njihovu nebesku pomoć, preporučujem Božjem blagoslovu sve vas, vaše obitelji i djecu, naše mlade, grad Rijeku, Hrvatsku nam domovinu i sav svijet”, zaključio je svoju propovijed kardinal Josip Bozanić