Alojzije Stepinac – neustrašivi pastir zagrebačke Crkve

„Stepinac je stajao u odnosu prema istini i Istini te je stoga do kraja mogao ostati neustrašivi svjedok“, rekao je zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, prvi ovogodišnji predavač na tribini „Zajednički vidici", održanoj četvrtak 29. siječnja u dvorani „Vijenac" Nadbiskupijskog pastoralnog instituta.

IMG_0018.JPG
Autor
IKA/Laudato/M.P.
Fotograf
zg-nadbiskupija.hr
Objavljeno:
 
30.01.2015 19:26

Već osam godina u organizaciji Ureda za vjeronauk i pod prepoznatljivim moderiranjem dr. Blaženke s. Valentine Mandarić, i inače dobro posjećene tribine ovoga su puta svojom temom zainteresirale i šire krugove. „Blaženi Alojzije Stepinac – „znak osporavan" (Lk 2,34)" okvirna je tema ovogodišnjeg niza tribina, a biskup Šaško predavao je na temu „Blaženi Alojzije Stepinac – neustrašiv pastir zagrebačke Crkve".

Dvorana „Vijenac" bila je pretijesna, ali je ipak ugostila oko 500 zainteresiranih slušatelja. Posebni gosti bili su srednjoškolci, učenici koji su u pratnji svojih vjeroučitelja, nastavnika i ravnatelja došli slušati o bl. Alojziju Stepincu.

Bili su tu učenici iz Škole za medicinske sestre Mlinarska, Upravne škole, Gornjogradske, VIII. i XV. gimnazije te SŠ Jelkovec. Uz njih, tribini su nazočili zagrebački pomoćni biskup Valentin Pozaić, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić, vodstvo Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu preko svojih prodekana i profesora, rektor nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke mons. Zlatko Koren i mnogi drugi.

Tribine je otvorio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić koji je blaženog Stepinca predstavio kao „znak osporavan", ali ipak jasan znak nade i svjedoka vjere. „Imamo se pravo već sada radovati danu kad ćemo ga častiti na oltaru", istaknuo je kardinal, „osobito u godini kad se spominjemo 55. obljetnice njegove blažene smrti, koja je za nas znak nade koja dolazi odozgor".

Etimološki riječ 'hrabrost' dolazi od 'imati srca', istaknuo je biskup, a uz taj pojam vezuje se i 'neustrašivost', koja izričito ističe odsutnost straha. Po strahovima svi ljudi dijele isto vrijeme, smatra predavač, te je naveo tri velika straha zapadne civilizacije koja zarobljavaju čovjeka: strah od smrti, siromaštva i od samoće.

Isključivanje Boga iz života u današnje doba, isključujući Boga i osobnu stvorenost iz promišljanja, jača te strahove i nemir pred životom i smrću.

Strah od siromaštva, smatra predavač, proizlazi iz mita o siromaštvu i blagostanju. Danas se tu postavlja i pitanje srama, a „imati" postaje pitanje ljudskoga dostojanstva. Međutim, istina je da i siromah i bogataš mogu biti bijednici. A bitnu razliku čini sloboda – slobodna odluka za siromaštvo, odluka kojom čovjek postaje slobodan od suvišnoga.

Treći je strah strah od samoće, suvremena bolest proizišla iz individualizma i smanjene kakvoće susreta među ljudima.

Ta tri straha, tri tjeskobe, svoj korijen imaju u neprihvaćanju ljudske stvorenosti, istaknuo je predavač. Sloboda od straha čovjeku daje mir, što ne znači da nema trpljenja, ali pouzdanje u Boga otvara vrata smisla.

U tom se smislu i u osobi blaženog Alojzija Stepinca totalitaristički politički sustav našao pred otajstvom. Stepinac je stajao u odnosu prema istini i Istini te je stoga do kraja mogao ostati neustrašivi svjedok. U kratkim crticama iz Stepinčevih govora i propovijedi mons. Šaško oslikao je istinoljubivost, poniznost i slobodu bl. Alojzija.

U poniznosti je blaženik isticao kako na udaru nije njegova osoba, nego njegova služba i cijela Katolička Crkva, a uvijek s pouzdanjem da se Bog brine za svoje siromahe. Jasno je bio markiran kao neprijatelj sustava, kao meta mogućeg nestanka, čega je i sam bio svjestan, ali je biblijski utemeljeno uvijek progovarao protiv svakog rasizma i mržnje.

„Posegnite za Alojzijem i upoznajte ga, lijepo je vidjeti tko je živio među nama", poručio je biskup mladima, nazivajući Stepinca „gorostasom ljudskosti izišlim iz našega naroda". Ove su tribine, smatra mons. Šaško, prigoda da mladi nauče ono što neće čuti u medijima. Stepinac je doista pravi primjer kako blaženstvo proistječe iz pouzdanja u Gospodina koji nas je stvorio, iz pouzdanja koje dokazuje da strahu nismo egzistencijalno dohvatljivi, rekao je.

U raspravi nakon predavanja mogla su se čuti svjedočanstva ljudi koji su dirljivo iznijeli svoja iskustva vezana uz blaženika, kao i pitanja koja su postavljali mladi, a koja su tražila odgovor na pitanje kako nasljedovati primjer neustrašivog kardinala Alojzija Stepinca. O tome će kroz tribine još biti riječi, a svakako na sljedećoj tribini koja je zakazana za 25. veljače kad će na temu „Alojzije Stepinac – svjetionik svog vremena" govoriti mons. dr. Juraj Batelja i dr. Stjepan Razum.
 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Aktualno

Još iz rubrike: