Blagdan Gospe Snježne i Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta

Službeno se današnji spomendan Majke Božje Snježne naziva Obljetnica posvete svete Marije Velike. To je slavna rimska bazilika, jedna od četiri velike, zvana Santa Maria Maggiore, koja je najznačajnija i najčasnija Gospina crkva na kršćanskom zapadu. No, za Hrvatsku je i posebno značajan blagdan Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta, zaštitnice Vojne biskupije.
nedjelja, 05. kolovoza 2012. u 00:00

Službeno se današnji Gospin spomendan naziva Obljetnica posvete svete Marije Velike. To je slavna rimska bazilika, jedna od četiri velike, zvana Santa Maria Maggiore. Nju je na rimskom brežuljku Eskvilinu, jednom od sedam brežuljaka, dao sagraditi papa Liberije (352.-366.), pa se po njemu naziva i liberijanska bazilika. Tu je crkvu, na uspomenu što je Efeški sabor 431. godine proglasio dogmu o Marijinu bogomaterinstvu, svečano posvetio presvetoj Bogorodici papa Siksto III.

Ona je sve do dana današnjega najznačajnija, a i najčasnija Gospina crkva na kršćanskom Zapadu. Građena je u stilu starokršćanskih bazilika s monumentalnim stupovljem te velebnim mozaicima. U njoj su duhovni velikani našega stoljeća papa Pio XII. i kardinal Stepinac služili svoju prvu misu, a davno prije njih sv. Ignacije Loyolski.

U crkvi je grob sv. Jeronima, sv. Pija V. te milosna Gospina slika zvana "Spasenje rimskoga puka". Raniji pučki naziv "Sancta Maria ad nives" - Snježna Gospa veže se uz legendu po kojoj je usred ljeta na Eskvilinu pao snijeg i taj događaj bio je povod papi Liberiju da uz materijalna sredstva jednog bogatog rimskog patricija započne gradnju te bazilike.

Kako je današnji spomendan vezan uz Efeški sabor, dobro je prisjetiti se da je baš taj sabor dao silan zamah kako teološkom naučavanju o Blaženoj Djevici Mariji, tako i pobožnosti prema njoj. Nakon toga sabora počeše se dizati crkve Gospi u čast.

Diljem naše Domovine slavit će se danas i ova svetkovina. Hrvatska je bogata brojnim crkvama i kapelicama koje su posvećene Majci Božjoj Snježnoj.

Naša snaga je u molitvi, zato će se i danas tražiti zagovor Nebeske Majke „POD OBRANU SE TVOJU UTJEČEMO SVETA BOGORODICE NAŠIH MOLBI NE PREZRI U POTREBAMA NAŠIM”. 

Vjernici od sjevera do juga, pronaći će tiha svetišta, gdje su mnogi osjetili i ušli u iskustvo moćnog zagovora drage Gospe.

U srcu Gorskog kotara u Liču, najstarijem mjestu Fužina, nalazi se svetište Majke Božje Snježne u Ličkom polju.

Svetište datira iz 1733. godine. Prema predaji, Lličani su krenuli u obnovu ruševne crkve svetog Ivana Krstitelja, ali im se crkva stalno rušila da bi 5. kolovoza pao snijeg. Napravila se kapelica od snijega, a u njoj se ukazala Majka Božja. Zato se izgradila kapela posvećena Gospi Snježnoj. Održavane su procesije gotovo bez prekida. U jeku 2. Svjetskog rata crkvicu su, u koju je bilo spremljeno oružje nakon kapitulacije Italije, minirali Nijemci. Oltarnu sliku i križ od bijelog mramora s vrha Velikog oltara spasili su mještani. Nakon rata brigu o ruševinama župnog stana koji je također bio spaljen i o ruševinama crkve vode mještani. Početak radova na obnovi svetišta BDM Snježne 5. kolovoza 2001. blagoslovio je monsinjor Ivan Devčić, nadbiskup riječki. 5.kolovoza 2002. dovršena je izgradnja crkvice.

U blizini se nalazi brdo Sveti Ivan na kojem je trasa križnog puta i kapelica izgrađena u čast papi Ivanu Pavlu II.

Posebno će biti i u Karlovcu. Svoje staro župno proštenje, svetkovinu Majke Božje Snježne, istoimena, sedam stoljeća stara karlovačka župa na Dubovcu svečano danas slavi na blagdan svoje nebeske zaštitnice. Slave se četiri proštenjarske mise, dvije jutarnje u 7 i u 9 sati u crkvi - svetištu Sv. Josipa a u 11 i u 19 sati u župnoj crkvi Majke Božje Snježne u zelenilu dubovačke šume.

A, i Zagrepčani imaju svoju  tradiciju –na  današnji dan  uvijek sve vrvi u kapelici Majke Božje Snježne na Sljemenu, a onda nakon mise – brežuljci Medvednice pružaju i tijelu potreban odmor i bijeg od svakodnevice.

Za Hrvatsku je posebno značajan i blagdan Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta, zaštitnice Vojne biskupije. 1975. godine započela je Godina Velikoga zavjeta i tada su se u Solinu okupila biskupijska hodočašća iz svih biskupija Crkve u Hrvata s ciljem obnove cjelokupnog kršćanskog života Hrvata, da se ojača vjernost Crkvi i Apostolskoj Stolici, utvrdi pradjedovska vjera i obnovi katolički život, kako bi izmolili plodnu budućnost Crkvi u Hrvata i cijelom hrvatskom narodu.

Zavjetni simbol i jubilarni spomen Godine Velikoga zavjeta je pralik Gospe Velikoga zavjeta - najstariji poznati Gospin lik u hrvatskoj umjetnosti iz crkve kralja Zvonimira u Biskupiji kod Knina iz XI. stoljeća. Prema tome liku izliven je u zlatu i srebru lik Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta, kao zavjetni dar svega hrvatskog naroda i svih naših vjernika (prinosom svih Hrvata katolika iz cijeloga svijeta).

Ovaj zlatno-srebrni Gospin lik blagoslovio je papa Ivan Pavao II. na svehrvatskom jubilarnom hodočašću u Rimu, 30. travnja 1979. U tom liku Gospe Velikoga zavjeta je simbolizirana sva naša zavjetna godina, taj lik postao je i ostaje novom svetinjom, u kojoj je sjedinjena sva naša prošlost.

Izvor: Laudato

Da biste komentirali, prijavite se.