Biblijski temelj odnosa Crkve i države su Isusove riječi 'Caru podajte carevo, a Bogu Božje!'

Apostolski nuncij mons. Nikola Eterović održao izlaganje povodom 26. obljetnice Međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.

download.jpg
Autor
zg-nadbiskupija.hr/Laudato/D.T.
Fotograf
zg-nadbiskupija.hr/Laudato
Objavljeno:
 
17.01.2018 10:33
Povodom obilježavanja Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, u organizaciji Hrvatskog diplomatskog kluba, upriličeno je u Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest u ponedjeljak 15. siječnja 2018. godine, izlaganje Apostolskog nuncija u Saveznoj Republici Njemačkoj nadbiskupa mons. Nikole Eterovića. 
 
Izlaganje, kojemu su uz nadbiskupa zagrebačkog kardinala Josipa Bozanića prisustvovali  uglednici iz diplomatskog, društvenog i političkog života, mons. Eterović je održao na temu  ''Crkva i država: Konkordatski sustav suradnje''.
 
U uvodnom dijelu izlaganja, mons. Eterović se osvrnuo na povijest priznanja Hrvatske od strane Svete Stolice, počevši od pape Ivana VIII. i završno s papom Ivanom Pavlom II. Prisjetio se kako je kao službenik u Državnom Tajništvu Svete Stolice, u Odjelu za odnose s državama svjedočio zauzetosti Svete Stolice da priznanjem Hrvatske već 13. siječnja pokaže da je Katolička crkva, koju predstavlja Sveta Stolica, univerzalna, da nadilazi granice Europske zajednice i Europe. 
 
- To je bio rezultat sustavnoga djelovanja Svete Stolice pod nadahnutim vodstvom Pape svetoga Ivana Pavla II, koja je radila na širenju konsenzusa o nužnosti priznanja spomenutih Republika (Hrvatska i Slovenija) kako bi se zaustavio rat, posebno u to vrijeme u Hrvatskoj. Osim toga, Sveta Stolica, koju neki nazivaju moralnom velesilom u svijetu, htjela je izbiti razloge navodno etičke naravi nekim članicama Europske zajednice koje su još uvijek imale zadrški u svezi priznanja Republike Hrvatske i Republike Slovenije.  Tim je nastojanjima Sveta Stolica učvrstila prijateljske sveze s Hrvatskom koje su započele već od vremena pokrštenja Hrvata. U tom procesu posebno mjesto zauzima pismo Pape Ivana VIII (872.-882.) hrvatskom knezu Branimiru (879.-892.) 7. lipnja 879. godine, datum na koji se svake godine obilježava Dan hrvatske diplomacije – istaknuo je mons. Eterović.
 
U nastavku izlaganja, mons. Eterović usredotočio se na biblijski temelj odnosa Crkve i države, na njihov povijesni razvoj i primjenu, posebno putem konkordatskih ugovora, na važeće konkordate i ugovore Svete Stolice s raznim državama u svijetu. 
 
- Dva subjekta međunarodnoga prava, Sveta Stolica i Država Grada Vatikana, ujedinjena su u osobi Rimskoga biskupa Pape koji je u isto vrijeme Pastir sveopće Crkve i suveren Države Grada Vatikana, koja, iako najmanja na svijetu, ima sve oznake države. Predstavnici Vatikanske države potpisuju i međunarodne ugovore, uglavnom tehničke naravi. Moglo bi se reći da Država Grada Vatikana služi Svetoj Stolici kao podnožje za slobodno i nesmetano djelovanje u svijetu – rekao je.
 
Biblijski temelj odnosa Crkve i države
 
Objasnio je kako je biblijski temelj odnosa Crkve i države, Isusove riječi 'Caru podajte carevo, a Bogu Božje!' (Mk 12,17). 
 
- One nisu samo bile mudar odgovor farizejima i herodovcima koji su Isusa htjeli uhvatiti u riječi pitanjem: 'Je li dopušteno dati porez caru ili nije?' (Mk 12,14). Te su riječi označile novi odnos između svjetovne i duhovne vlasti, između Crkve i države te su obilježile zapadnu civilizaciju, nadahnutu kršćanskim vrijednostima. Važnost Isusova nauka vidi se i iz činjenice što ga i druga dva sinoptička Evanđelja donose gotovo istim riječima, Matej: 'Podajte dakle caru carevo, a Bogu Božje' (22,21), te Luka 'Stoga dajte caru carevo, a Bogu Božje' (20,25). Prvi kršćani su primjenjivali ove Isusove riječi, bez obzira na često tragične posljedice. Oni su poštivali svjetovnu vlast, legitimnu vlast u službi općega dobra, no Ovo poštivanje svjetovne vlasti, ipak, ima svoje granice. To su Petar i apostoli jasno označili velikom svećeniku koji ih je pred židovskim Vijećem korio zašto su nastavili naviještati Evanđelje Isusa Krista, usprkos njihovoj zabrani. Odgovor je bio jasan: 'Treba se većma pokoravati Bogu negoli ljudima!' (Dj 5,29)  - naglasio je.
 
Istaknuo je kako se situacija odnosa Crkve i svjetovnih vlasti radikalno promijenila 313. godine Milanskim ediktom cara Konstantina (274.-337.), kojim prestaju progoni kršćana, mons. Eterović je u nastavku izlaganja iznio pregled razvoja odnosa Crkve i svjetovnih vlasti kroz povijest. 
 
Modeli primjene načela odvajanja Crkve i države 
 
Govoreći o modelima primjene načela odvajanja Crkve i države, mons. Eterović je označio tri modela primjene toga načela. 
 
- U prvom redu postoje tzv. državne crkve. To je osobito vidno u protestantskome svijetu. Drugi model je povezan s Pravoslavnim crkvama i može se nazvati simfonijski. On je obilježen uskom povijesnom povezanosti crkve sa svjetovnim vlastima, posebno s carevima, koji su imali važnu ulogu u životu kršćanskih vjerskih zajednica. Treći model označava odvajanje Crkve i države. On se primjenjuje u većini europskih zemalja, ali ne na isti način. Može se govoriti o dva glavna načina primjene tog modela: francuskom i konkordatskom (u zemljama u kojima vrijede ugovori konkordatskoga prava). Načela odvojenosti Crkve i Države, ali i njihovu suradnju predviđa i ustav Republike Hrvatske. U članku 41. piše: ''sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države'' te: ''Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati škole, učilišta, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države''. To se načelo odvojenosti i suradnje za opće dobro građana, koji su dobrim dijelom članovi i Crkve i države, uspješno ostvaruje preko konkordatskih ugovora. Oni imaju razne stilske oblike i nazive: konkordati, ugovori, conventio, verbalne note,  protokoli, agreement, modus vivendi. Najsvečanija forma jest konkordat, ali nakon Drugog vatikanskog sabora Sveta Stolica više upotrebljava oblik ugovora, osobito zbog praktičnosti. Naime konkordat zahtijeva dogovor dvaju ugovornih strana o svim pitanjima međusobnih odnosa, dok se ugovor odnosi na jedno područje, pa se može potpisati bez čekanja usuglašavanje o drugim predmetima zajedničkoga interesa. Tako je na primjer ugovor Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima bio potpisan godine 1998., a druga tri ugovora godine 1997. Ipak treba spomenuti i izuzetke. Sveta Stolica je i nakon Drugog vatikanskog koncila potpisala konkordate s Kolumbijom (1975.), Poljskom (1998.) i Portugalom (2004.), vjerojatno jer je taj oblik sporazuma imao veliku tradiciju u dotičnim zemljama – objasnio je nuncij Eterović.
 
Važeći konkordatski ugovori
 
U svijetu postoji 214 važeća konkordata, ili konkordatska ugovora Svete Stolice s 74 države, uključujući i 14 saveznih zemalja Njemačke. Što se tiče Francuske, mons. Eterović je podsjetio da još uvijek vrijedi Napoleonski konkordat iz 1801. u pokrajinama Alzas i Lorena. To podrazumijeva i sudjelovanje francuskog Predsjednika u imenovanju biskupa dviju biskupija: Strasbourga i Metza, kao i u onih biskupija na francuskim teritorijima Prekomorskih zemalja.
 
- Analizirajući popis država s kojima je Sveta Stolica sklopila konkordatske ugovore, lako je zaključiti da se radi o zemljama u kojima je na snazi Rimsko-germansko pravo. To se u prvom redu odnosi na europske države, na njihove bivše kolonije u Americi, Africi i Aziji, odnosno na zemlje koje nisu imale dodira s Velikom Britanijom i takozvanim anglosaksonskim pravom. Civilno pravo, izraz rimsko-germanskog prava, razlikuje se od common law, tipično za anglosaksonsko pravo. Dok se civilno pravo temelji na zakonima, kodeksima, i drugim zakonskim načelima, common law se uglavnom poziva na sudsku praksu, na  postupak prethodnog odlučivanja. Sveta Stolica ima diplomatske odnose i sa državama anglosaksonskoga prava. U njima je Katolička Crkva veoma aktivna, a ravna se po općim zakonskim načelima. Ipak, nedostaje joj pravna sigurnost koju osiguravaju konkordatski ugovori Svete Stolice i pojedinih zemalja, zbog jasnoće pravnih načela i zbog međunarodnog značenja konkordatskih ugovora. Od značajnijih zemalja u kojima se provodi Anglosaksonsko pravo, Sveta Stolica je sklopila ugovor sa Sjedinjenim Američkim Državama 1. lipnja 2015. i to gospodarske naravi. Taj ugovor obvezuje i Državu Vatikanskog Grada – naznačio je.
 
Zaključna zapažanja
 
U zaključnim zapažanjima svog izlaganja, mons. Eterović je naveo šest točki razmišljanja o uvijek aktualnoj temi odnosa Crkve i države. Prva točka su  Isusove riječi: 'Caru podajte carevo, a Bogu Božje!', zatim podjela na svjetovnu i duhovnu vlast, 
neophodna međusobna suradnja Crkve i države, univerzalne vrijednosti ljudskih prava, među kojima temeljno mjesto spada na vjersku slobodu, povijesni razvoj u shvaćanju odnosa Crkve i države te ugovori Svete Stolice i Republike Hrvatske.  
 
 
U suverenoj i demokratskoj Republici Hrvatskoj stvorili su se uvjeti za normalno uređenje odnosa države i Crkve ugovorima sa Svetom Stolicom. Republika Hrvatska je slobodno obnovila svoje odnose s Apostolskom Stolicom, primjereno svojoj vjerskoj i kulturnoj povijesti neprekinutih međusobnih odnosa. Prvi dodiri sežu u vrijeme Pape Ivana IV Dalmatinca (640.-642.) koji je poslao opata Martina da preuzme relikvije mučenika iz Dalmacije i Istre, te ih donese u Rim gdje se i danas čuvaju u oratoriju blizu krstionice Lateranske bazilike. Prema tome, pismo Pape Ivana VIII knezu Branimiru je potvrdilo te već postojeće odnose.
 
Svoje izlaganje, mons. Eterović je završio ovim riječima: 'Živa je uistinu Riječ Božja i djelotvorna; oštrija od dvosjekla mača' (Heb 4,12). 
 
- To načelo se svakako može primijeniti i na Isusovu riječ: 'Caru podajte carevo, a Bogu Božje!' (Mk 12,17). Nauk Isusa Krista, rođenog pred 2018 godina u Betlehemu, živ je i aktualan. Osvjetljuje Crkvu na njezinom uvijek zahtjevnom povijesnom hodu na slavu Bogu i u službi čovjeku – zaključio je nuncij Eterović.
 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Aktualno

Još iz rubrike: