Bruna Esih: Nema jače sile u narodu od snage njegova zajedništva

Povodom 70. obljetnice bleiburške tragedije, donosimo intervju za Laudato s predsjednicom udruge „Hrvatski križni put“ Brunom Esih, koja organizira komemoraciju bleiburškim žrtvama u Bleiburgu.
Autor: Laudato/M.R. Photo: Udruga Hrvatski križni put subota, 09. svibnja 2015. u 15:00

1. Počasni bleiburški vod organizirao je donatorsku večer. Koju ste poruku najviše htjeli iskomunicirati i kako ste zadovoljni cijelom večerom?


Da, točno. Počasni bleiburški vod (PBV) organizirao je donatorsku večer u povodu ovogodišnje organizacije središnje komemoracije žrtvama Bleiburga i Križnoga puta na Bleiburškom polju. Na taj način htjeli smo zahvaliti onima koji su nas ove godine, kao i protekle dvije, nesebično podržavali i pridonijeli tome da se komemoracije nastave održavati na najvećoj izvedbenoj i nacionalnoj razini, unatoč ukidanju saborskog pokroviteljstva nad komemoracijom 2012. godine od strane današnje vlasti.

Kaže se: prijatelj se poznaje u nevolji.  Ovdje se ta uzrečica pokazala točnom i presretni smo što se pokazalo ne samo to da Počasni bleiburški vod ima prijatelja nego da ih ima zaista mnogo.
To bi bila ujedno i osnovna poruka, o čemu ste me pitali. Nema te sile koja narodu njegovo pravo može oduzeti a koja bi bila jača od snage zajedništva tog istog naroda u želji da svoje pravo vrati.


2. Obilježavamo 70. godina Bleiburške tragedije, što pripremate za središnju komemoraciju 16. svibnja na Bleiburškom polju, kako idu pripreme?


Kao što ste i rekli, ove je godine velika obljetnica Bleiburške tragedije. Tim je povodom udruga Počasni bleiburški vod uložila dodatne napore kako bi sve bilo primjereno prilici, iako se doista puno ulagalo svih proteklih godina. Upravo je dovršen građevinski dio uređenja hrvatskog vojnog groblja na Bleiburškome polju koje se nalazi odmah iza spomenika bleiburškim žrtvama. Na žalost, na groblje još nisu preneseni posmrtni ostaci hrvatskih vojnika koji se za sada nalaze u nekoliko grobnica po okolnim grobljima. Plan je bio to učiniti upravo ove godine, ali nismo na vrijeme uspjeli ishoditi potrebne dozvole. Uređen je i nasut dodatni dio zemljišta te je postavljen i novi križ na Spomen kapelu, jer je postojeći bio načet vremenskim prilikama. Ove smo godne dali izraditi i poseban logo povodom 70. obljetnice, te će biti istaknut unutar svih ovogodišnjih novih projekata PBV-a.

Posebno bih istaknula, da ne bi bilo zabune, kako je sve navedeno organizirao PBV, kao austrijska udruga s predstavništvom u Hrvatskoj, ali uz pomoć udruge Hrvatski križni put (HKP) koje sam predsjednica. Te se dvije udruge međusobno potpomažu i zajedno sudjeluju u različitim projektima. Udruzi Hrvatski križni put inače je osnovna zadaća i cilj istraživanje važnih povijesnih događaja vezanih uz stradanje hrvatskoga naroda iz vremena jugokomunističkog represivnog sustava, prikupljanje dokumentacije o istima te izdavaštvo, kako bi se sa svim novim rezultatima upoznali kako istraživači tako i šira hrvatska javnost.

Imam stoga potrebu najaviti znanstveno-stručni Okrugli stol koji je Hrvatski križni put organizirao povodom 70. obljetnice Bleiburške tragedije a na kojoj će sudjelovati eminentni predavači iz zemlje i inozemstva  - grof Nikolai Tolstoy, dr.sc. mons. Vlado Košić, prof. dr. sc. Ivo Banac, dr. sc. Jože Dežman, dr. sc. Stjepan Šterc i dr. sc. Zlatko Hasanbegović. Dr. Hasanbegović zamjenik je predsjednika PBV-a gospodina Ilije Abramovića, a ujedno i zamjenik predsjednice HKP-a. Okrugli stol bit će održan u utorak 12. svibnja u dvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta na Kaptolu 29a, s početkom u 18 sati. Imamo već najave o vrlo dobrom odazivu.

Također, upravo je prije nekoliko dana promovirana knjiga u nakladništvu Hrvatskog križnog puta „Vice Vukojević – Dosje 240271“, koja je pobudila izniman interes javnosti, na što najbolje ukazuje to što je na promociji bilo 900 ljudi. Uskoro nastavljamo s njenim promocijama diljem Hrvatske i inozemstva. Pozivi dolaze odasvud.
 


3. Ove godine središnja se komemoracija održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović. Mogli bismo reći da se vraća sjećanje i ponovo upućuje na vrijednost žrtava nakon što je 2012. ukinuta saborska odluka o održavanju pod visokim državnim pokroviteljstvom. Kakvu to poruku u Vama izaziva, kako ste zadovoljni tom suradnjom?

Preuzimanje pokroviteljstva nad ovogodišnjom središnjom komemoracijom od strane predsjednice Republike Hrvatske gđe. Kolinde Grabar-Kitarović za nas je iznimna čast i potvrda našem radu. Međutim još daleko važnije od toga jest što će tim njezinim činom biti ispravljena još jedna velika povijesna nepravda počinjena hrvatskom narodu i sjećanju na žrtve jednog totalitarnog sustava time što je prije tri godine neokomunistička koalicija ukinula pokroviteljstvo Hrvatskog sabora nad komemoracijom u Bleiburgu. Napomenula sam – ovdje se radi o žrtvama komunističkog totalitarnog sustava koji je osuđen u Europi i cijelome svijetu, čak i u Hrvatskoj, bar deklarativno. S druge strane, isti oni koji su bili dio tog sustava danas još uvijek neometano imaju podršku ove vlasti, i materijalnu i političku, u radu i obilježavanju vrlo spornih povijesnih datuma, kao i isticanju simbola istog totalitarnog sustava.

Komemoracija u Jasenovcu druga je stvar. Gdje god postoje spoznaje i nedvojbene činjenice o tome da je počinjen zločin nad civilima, razoružanim vojnicima ili bilo kojoj drugoj ratnoj ili poratnoj žrtvi, trebaju se održavati komemoracije na najvišoj nacionalnoj razini. Samo onaj koji ima iznimnu političku hrabrost, mudrost i osjećaj pijeteta može to i učiniti. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pokazala je da sve te političke i ljudske vrline ima i poklonila se svim žrtvama, ma tko one bile i od kojeg totalitarnog sustava stradale.

Doduše, njen je izaslanik gospodin Branko Lustig na komemoraciji u Jasenovcu  izviždan, dakle izviždan je stradalnik Jasenovca. To je tužna činjenica koja ukazuje da danas u Hrvatskoj postoje oni kojima nije jasan pojam žrtve kao takve, već isključivo ideološki i politički obračuni i podjele.

Hrvatska predsjednica gospođa Kolinda Grabar-Kitarović do sada je po ovom pitanju donosila odluke koje, po mom skromnom sudu, jesu vrlo ispravne, iako se nekima to možda ne čini tako. Mi u Počasnom bleiburškom vodu i Hrvatskom križnom putu poštujemo njezin vrhovni državni autoritet i štitit ćemo ga, jednako kao i njezin ljudski i osobni integritet. Činit ćemo to jednako odgovorno kao što smo oduvijek bili prema čuvanju Bleiburške uspomene i poštivanju  svake žrtve u Hrvatskoj, ma tko ona bila i gdje joj danas ležale kosti.


4. Također, Laudato se pridružuje obilježavanju 70. obljetnice svojim najnovijim dokumentarnim filmom „Magnum crimen 1945.“ koji će pretpremijerno biti prikazan ponedjeljak 25. svibnja 2015. u dvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu u 20 sati. Središnja tema filma je zapovjedna odgovornost za bleiburški zločin. Obzirom da Vi svojim aktivnim zalaganjem i radom već dugo brinete o žrtvama Bleiburške tragedije, kako gledate na ovaj Laudatov projekt, a onda i cijeli projekt televizije u čijem će programu uvijek biti mjesta za otkrivanje prešućenih istina, napose o hrvatskom narodu i Domovini, a u ovom slučaju o zločinima nad Hrvatima nakon Drugog svjetskog rata.

S najnovijim projektom Laudata koji spominjete već smo upoznati. Film smatramo vrlo važnim doprinosom u istraživanju ove teme i upoznavanju hrvatske javnosti s njom. Dokumentarni filmovi, kao i svaki drugi dokumentirani pristup bilo kojoj povijesnoj temi jedini je ozbiljan i opravdan način rada i jamstvo istini koju trebamo istražiti i prihvatiti je, pa čak i u onim situacijama kada nam ne idu u prilog. Ali zasigurno idu u prilog zdravijoj hrvatskoj budućnosti i konsolidaciji društva koje dugujemo budućim naraštajima.

Laudato TV jos uvijek je projekt u nastajanju, ali ste svi, na čelu s ravnateljicom Ksenijom Abramović, do sada  dokazali kako sve navedeno ne samo da razumijete već ste u skladu s tim poduzeli niz  ozbiljnih projekata koji zasigurno već jesu ozbiljan i velik doprinos sutrašnjoj boljoj Hrvatskoj.

Nadamo se, dakako, i budućoj suradnji s Laudatom.

 

Da biste komentirali, prijavite se.