Sjednica Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj održana je u petak, 24. svibnja, u sjedištu HBK u Zagrebu pod predsjedanjem predsjednika toga Vijeća krčkog biskupa Valtera Župana koji je sjednicu sazvao slijedom objave Teza za Nacrt prijedloga novog Obiteljskog zakona.

Na početku sjednice voditelj Ureda HBK za život i obitelj dr. Petar - Krešimir Hodžić izvijestio je vijećnike o aktualnim zbivanjima, a potom se razvila rasprava o spomenutim Tezama. Vijećnici su iznijeli svoje komentare i stručna mišljenja na temelju kojih su oblikovani zaključci.

Prije svega, uočeno je da i sami autori Teza priznaju kako ne postoji potrebna infrastruktura odnosno materijalni i ljudski resursi koji bi omogućili provedbu novog propisa što uvelike dovodi u pitanje i svrsishodnost njegova donošenja. Naime, to bi još više moglo otežati i usporiti funkcioniranje sustava u ova za brak i obitelj krizna vremena kada bi najviše napora i ulaganja trebalo uložiti u preventivno djelovanje te očuvanje braka i obitelji, a sve to, dakako, u interesu djece. Nažalost, to se iz Teza ne može iščitati. Nadalje, prepoznati su propusti te sadržajne manjkavosti i nedorečenosti u Tezama, no o njima se teško očitovati bez uvida u cjeloviti tekst Nacrta prijedloga, navodi se u priopćenju sa sjednice.

U drugom dijelu sjednice vijećnicima se obratio Marko Mišić iz Udruge "Franak" koji je izložio osobnu priču i situaciju u koju je dospio uzimajući kredit u švicarskim francima te u kakvu ga je zabludu dovela banka. Potvrdio je kako se oko 100.000 osoba nalazi u sličnoj ili još goroj situaciji koja razorno djeluje ne samo na njih osobno već i na njihove obitelji što se očituje u bračnim i obiteljskim krizama te pobolijevanju pa čak i samoubojstvima.

Potom je stručni suradnik Udruge "Franak" prof. dr. Ivan Lovrinović zorno prikazao slijed događanja od 2006. do danas iz bankarske i pravne perspektive te ukazao na neopravdane postupke banaka koji bi se mogli nazvati "makrolihva". Govorio je o dužničkom ropstvu u koju upadaju pojedinci i obitelji zahvaćene takvim stanjem i koje posljedice ima odugovlačenje sudskog procesa. Povezao je nemogućnost otplaćivanja kredita s ovrhama i deložacijama o kojima je u svojoj izjavi od 6. svibnja svoj stav iznijela i Komisija HBK Iustitia et pax.

Vijećnici su nakon uvida u stvarno stanje iznijeli svoju zabrinutost razvojem situacije u kojima neetični bankari ciljanim i unaprijed isplaniranim potezima preuzimaju glavnu riječ nad sudbinom pojedinca, obitelji te naposljetku i čitavog društva. Osobito su željeli iskazati moralnu potporu svima koji su se, uzimajući kredite u švicarskim francima s ciljem rješavanja osnovnih egzistencijalnih pitanja, našli u teškoj i često bezizlaznoj situaciji. Vijećnici su izrazili nadanje da će se sudski proces u što skorijem roku privesti kraju kako bi obitelji zahvaćene ovim problemom što prije izašle iz nametnute krizne situacije. Promišljajući o mogućim rješenjima došlo se do zaključka kako je potrebna uspostava etičkih banaka koje će raditi u prilog obitelji kako bi one, kao osnovne jedinice društva, mogle biti funkcionalnije i tako davati čim veći doprinos društvu, a prije svega u rađanju djece koja su najvitalniji i najvažniji resurs društva, navodi se u priopćenju Tiskovnog ureda HBK.

Izvor: Laudato/HBK