Svečanom arhijerejskom liturgijom sv. Ivana Zlatoustog koju je u katedrali Presvete Trojice u Križevcima predvodio križevački vladika Nikola Kekić završena je 17. lipnja Godina Križevačke eparhije o 240. obljetnici njezine uspostave.
 
Propovijedao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i na početku podsjetio kako su katolici istočnog obreda koji sačinjavaju Križevačku eparhiju sa svojim bizantsko-slavenskim obredom hrvatske, ukrajinske i rusinske baštine članovi jedne, svete katoličke i apostolske Crkve. Istaknuo je da to uključuje liturgijske, bogoslovne, duhovne i pravne posebnosti. Vjernike rimokatolike kardinal Bozanić pozvao je da vrednuju i poštuju posebnost ove samosvojne Crkve, te da pomognu braći i sestrama istočnog obreda da žive svoje obredno bogatstvo prema svojim posebnim uredbama.
 
Katolike istočnog obreda kardinal je pak pozvao da njeguju i čuvaju svoju bogatu baštinu te cijene svoj obred i u njemu odgajaju svoju djecu.
 
- Čuvajmo i živimo vjeru svojih otaca, vjeru kako su nam je predali naši pređi i budimo ponosni na nju. Ne zaboravimo da su vjernici kako rimokatolici tako i vjernici katolici istočnog obreda svoju katoličku vjeru u davnoj i nedavnoj prošlosti u nas često svjedočili i do mučeništva - poručio je kardinal.
 
U nastavku homilije kardinal Bozanić osvrnuo se na dva razdoblja ove samostojne Crkve. Prvo razdoblje počinje godine 1611. kad je biskup Simeon Vratanja u Rimu s Apostolskom Stolicom sklopio uniju te tako obnovio crkveno zajedništvo. Kardinal je naglasio kako za obnovu toga crkvenoga zajedništva velike zasluge ima i zagrebački biskup Petar Domitrović koji je Marčanskoj biskupiji darovao dio posjeda Zagrebačke biskupije, te župnik u Kloštru Ivaniću Martin Dubravić koji se snažno zauzimao za vjernike te biskupije.
 
Drugo razdoblje za grkokatolike u Hrvatskoj počinje godine 1777. Posljednji marčanski biskup Bazilije Božičković godinama je nastojao da se umjesto Marče za grkokatolike osnuje jedna nova biskupija u Hrvatskoj. U tome su ga podupirale mnoge utjecajne osobe na Bečkom dvoru, a najviše austrijska carica i hrvatsko-ugarska kraljica Marija Terezija. Ona je kao baštinica privilegija apostolske kraljice godine 1776. za grkokatolike osnovala Križevačku biskupiju. Papa Pio VI. je 17. lipnja 1777. bulom ''Charitas illa'' i kanonski ustanovio Križevačku eparhiju, a za prvoga biskupa imenovao dotadašnjega marčanskog biskupa Bazilija Božičkovića.
 
Kardinal je podsjetio kako su u sastav Marčanske biskupije uz grkokatolike Hrvate ušli i grkokatolici Rusini u Bačkoj, a 1924. godine i grkokatolici Ukrajinci u Bosni i grkokatolici Makedonci. Urušavanjem komunističkog režima i uspostavom novih država ovog dijela Europe došlo je i do novog ustroja Katoličke Crkve u nas.
 
Križevačkoj eparhiji danas pripadaju vjernici grkokatolici u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Prošlog mjeseca uspostavljena je Strumičko-skopljanska eparhija za vjernike katolike istočnog obreda u Makedoniji, a za grkokatolike u Srbiji ranije je uspostavljen novi Apostolski egzarhat u Vojvodini.
 
Križevačka eparhija odlikuje se bogatstvom posebnosti i jedinstvom u različitosti. Tu su tri naroda Hrvati, Ukrajinci i Rusini, tri duhovne baštine, tri jezika. Stoga smijemo slikovito reći da Katolička Crkva u Hrvatskoj još od godine 1611. diše na oba plućna krila kako je to volio naglašavati sveti papa Ivan Pavao II., rekao je kardinal.
 
Svećenicima Križevačke eparhije obratio se riječima: 'Molim i želim da velikodušnom i strpljivom pastoralnom ljubavlju okupljate i hrabrite svoje vjernike. Budimo u tome jedni drugima od pomoći, jer imamo plod za posvećenje, a svršetak život vječni.'
 
Na kraju liturgije zahvalnu riječ uputio je vladika Kekić. Posebnu zahvalu uputio je prisutnim (nad)biskupima koji su time iskazali zajedništvo Crkve na ovim prostorima.
 
U susluženju liturgije bili su zadarski nadbiskup i predsjednik HBK Želimir Puljić, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, te biskupi varaždinski Josip Mrzljak, sisački Vlado Košić, bjelovarsko-križevački Vjeloslav Huzjak, dubrovački Mate Uzinić, gospićko-senjski Zdenko Križić, vojni ordinarij Jure Bogdan, kao i zagrebački pomoćni biskupi Ivan Šaško i Mijo Gorski, tajnik Apostolske nuncijature mons. Janusz Stanislaw Blachowiak, umirovljeni đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić. Suslavili su i svećenici Žumberačkog vikarijata predvođeni vikarom Željkom Pajićem. Na liturgiji su se okupili domaći vjernici, kao i hodočasnici pristigli sa Žumberka, te predstavnici grada Križevaca i Koprivničko-križevačke županije.
 
Pjevanje je predvodio katedralni zbor u zajedništvu s pjevačima HPD „Kalnik" pod ravnanjem Ozrena Bogdanovića.