Zaštitnica grada Zagreba je Majka Božja od Kamenitih vrata. Njezin blagdan slavimo 31. svibnja, što je ujedno i Dan grada Zagreba. U Zagrebu se već tradicionalno na taj dan održava procesija. Kardinal Franjo Kuharić proglasio je Majku Božju od Kamenitih vrata zaštitnicom grada 31. svibnja 1991. godine, na 260. obljetnicu svetišta, donosi Pastoral mladih.

Gospa vladarica

Slika Majke Božje koja se nalazi u svetištu prikazuje Gospu kao vladaricu. Ima žezlo u lijevoj ruci. Desnom pridržava malog Isusa koji n u lijevoj ruci drži mali globus. Lik Majke Božje od Kamenitih vrata ugrađen je u oltar s kipovima sv. Petra i Pavla. Uz njih se, sa svake strane, nalaze dva bijela anđela koji odaju počast Gospi. Na dnu slike je mjesec, a sa svih strana okružuju je oblačići. Marija nosi haljinu grimizne boje, a na ramenima joj gledamo plašt ukrašen zlatnim zvijezdama. Oltar sa slikom Majke Božje štiti barokna, izvanredno lijepa ograda, a izradio ju je majstor Ivan Korta, 1778. godine. Iznad slike nalazi se Marijin pozlaćeni monogram, a Majka Božja sjedi na kraljevskom prijestolju. Prilikom dvjestote obljetnice čudesnog očuvanja Gospine slike, 31. svibnja 1931. godine, svečano je okrunjena zlatnom krunom.

Kamenita vrata

Zlatnom bulom iz 1242. godine, koju je izdao kralj Bela IV., Zagreb je postao slobodan kraljevski grad. To je značilo da grad mora biti opasan zidinama i imati obrambene kule, a u njega se smjelo ulaziti jedino kroz gradska vrata. Grad je imao šestora vrata, troja veća i troja manja. Veća vrata su Mesnička (na zapadu), Nova (kasnije Opatička, na sjeveru), Kamenita (na istoku). Manja vrata su Poljska vrata (kod kule Lotrščak, na jugu), Surove dverce (istok), mala Mesnička vrata (na zapadu).

U požaru neoštećena Gospina slika

Kamenita vrata ostatak su utvrde kojom je bio opasan Gradec. Vjerojatno postoje od 1266. godine, iako se spominju tek 1429. godine. Često su bila pregrađivana, a nisu ih zaobišli ni veliki požari. U velikom požaru koji je izbio 31. svibnja 1731. godine, slika Majke Božje, koja je prije stajala iznad gradskih vrata, nađena je čitava i neoštećena usred vatre i pepela, a samo je okvir izgorio. Iste je godine slika postavljena u barokni oltar u udubljenju prolaza Kamenitih vrata. Povjesničar i književnik Adam Baltazar Krčelić zapisao je da je nakon tog požara, u hrpi pepela, pronađena neštećena Gospina slika.

Kamenita vrata usput su mnogima dok idu na posao, fakultat, u školu, te se tu utječu Majčinom moćnom zagovoru. Od prošle godine na Kamenitim vratima molitvena zajednica Srca Isusova iz Palme svaki utorak animira mopitvu svete krunice. Kamenita vrata, osim što maju sakralnu svrhu, su i popularna turistička atrakcija.

Izvor: Pastoral mladih