Radosno svetkujemo
Rođenje blažene Marije Djevice:
iz nje se rodilo Sunce pravde, Krist, Bog naš!

Marija je na zemlji živo nebo, određeno da nosi živo sunce na najvišem nebeskom svodu. Ona je na zemlji svetište što ga Bog ispunja čudesima i u kojem će on jednom otpočinuti na nov i neočekivan način. Ona je rajski vrt u kome Bog prebiva. Ali ne kao Adamov rajski vrt koji je narušen njegovom krivnjom, niti anđeoski raj na nebesima. Marija je nebeski raj na zemlji, rajski vrt što ga je Bog zasadio svojom rukom i u njega postavio kralja neba i zemlje.

„U današnjem vremenu sveopće krize Marija nam pokazuje kako treba imati pouzdanja i nadu u Boga i tek onda je sve moguće. Njezin nam život pokazuje da je unatoč poteškoćama potrebno napraviti novi korak“, rekao je za Laudato.hr Juraj Oštarjaš, župnik Rođenja BDM u zagrebačkom naselju Savica-Šanci, u povodu slavljenja blagdana Marijinog rođenja, Male Gospe.

Marijino tjelesno rođenje, kao i ono sv. Ivana Krstitelja, važno nam je - jer je u izravnoj vezi s dolaskom Spasitelja, Isusa Krista. Stoga je njezino rođenje i sam život u neraskidivoj vezi s rođenjem i životom Isusa kao čovjeka. Svjetlo Marijina rođenja raspršuje tamu i tako otvara put zori Kristova dolaska i pobjede nad tamom.

Kako je istaknuo u razgovrou vlč. Oštarjaš, iza Marijinog života stoji Bog, a ona se Njemu u potpunosti prepustila.

„Marijin primjer pokazuje nam kako se treba prepustiti Božjoj milosti koja vodi čovjeka kroz život te bog toga Crkva upravo u Mariji gleda put kojim treba ići“, nadodao je vlč. Oštarjaš.

Prema njegovim riječima, Marijin život je život čovjeka koji putuje s Bogom.

„Poruka koju nam ovaj blagdan nudi je potvrda životu. Često zaboravljamo da je Marija živjela u vremenu u kojem se teško živjelo, a i ona je uvijek puno radila u skrovitosti. Unatoč svim nevoljama, život je predivan, ali uz pouzdanje u Boga“, ustvrdio je Juraj Oštarjaš.

Mariju su već u Starom Zavjetu pretkazali. Spominje se već u Knjizi Postanka (3,15) kada Bog govori zmiji: „Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojeg i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu.“ Marija je ovdje proročki označena kao pobjednica nad zmijom.

I prorok Izaija navješta Mariju kad kaže: „Evo začet će djevica i roditi sina, i nadjenut će mu ime Emanuel“ (Iz 7,14). Treće proročanstvo nalazimo u proroka Miheja, koji spominjući nevolje i slavu roda Davidova, kaže: „Zato će ih Jahve ostaviti dok ne rodi ona koja ima roditi“ (Mih 5,2).

Začeci blagdana potječu iz Sirije ili Palestine, vjerojatno od posvećenja neke crkve u Jeruzalemu, najvjerojatnije je to današnja bazilika sv. Ane. Rimska Crkva preuzela je blagdan od istočnih redovnika u 7. stoljeću. Tijekom stoljeća on se postepeno i u raznim oblicima širio zapadom, a u 13. stoljeću dobiva još veću važnost.

Već se nekoliko stoljeća blagdan slavi 8. rujna, kako na istoku tako i na zapadu, iako se u prošlosti slavio u razne dane, od mjesta do mjesta. No, nakon proširenja blagdana Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije (koji je kasnijeg postanka) na čitavu crkvu, Marijino rođenje utvrđeno je kao 8. rujna, 9 mjeseci nakon Bezgriješnog Začeća.

Izvor: Laudato