Sveti Marko Križevčanin treći je hrvatski svetac, a na njegov se blagdan u Križevcima okuplja veliki broj vjernika.

Marko Stjepan Krizin (Križevčanin) rodio se u Križevcima u Zagrebačkoj biskupiji 1558. godine. Studirao je teologiju u rimskom kolegiju Germanicum et Hungaricum, a nakon studija djelovao je kao svećenik Zagrebačke biskupije. Na poziv ostrogonskog nadbiskupa kardinala Petra Pazmanyja prihvatio je službu ravnatelja sjemeništa u Trnavi u Slovačkoj i postao ostrogonski kanonik. Kao kanonik upravljao je nekadašnjom benediktinskom opatijom kod Košica, koja je bila u vlasništvu ostrogonskog Kaptola.

Uz dvojicu isusovaca Ištvana (Stjepana) Pongracza i Melkiora Grodzieckog brinuo se za katoličke vjernike u Košicama i okolici. Košice su u to vrijeme bile pod velikim kalvinističkim utjecajem. Za vrijeme jedne bune i vjerskog "čišćenja" protiv katolika 7. rujna 1619. godine sva trojica su mučena i okrutno ubijena, jer nisu htjeli odustati od katoličke vjere. Ubijeni su kao "papisti". Marka Križevčanina su kao kanonika posebno nastojali nagovoriti da se odrekne vjernosti papi i da prihvati "ugarsku vjeroispovijest", kako su sebe nazivali, ali je on ustrajao u svojoj vjernosti papi, braneći ne samo svoju osobnu vjeru nego i slobodu ispovijedanja vjere.

U trenucima ispitivanja i nagovaranja na odricanje "papističke" vjere, sv. Marko je rekao svojim tamničarima:

"Svojoj sam vjeri, pravoj vjeri, toliko odan, da sam u svakom trenutku spreman za nju dati i svoj život."

Papa Pio X. je svu trojicu proglasio blaženima 15. siječnja 1905. godine. Marku Križevčaninu u čast sagrađena je župna crkva Bl. Marka Križevčanina koju je blagoslovio zagrebački nadbiskup dr. Alojzije Stepinac 21. prosinca 1941. godine u Zagrebu.

Kanonizacija ili proglašenje svetima trojice košičkih mučenika: Marka Križevčanina, Hrvata, Stjepana Pongrácza, isusovca, Mađara, te Melhiora Grodzieckog, također isusovca, Poljaka, zbilo se 2. srpnja 1995. u Košicama, u Slovačkoj. Sv. otac Ivan Pavao II. samo malo prije toga, naime, 25. svibnja, na svetkovinu Spasova, objavio je encikliku Ut unum sint (Da budu jedno). Ona završava ovim vrlo prikladnim riječima uoči kanonizacije trojice svećenika mučenika: 

"Ja, Ivan Pavao, ponizni sluga slugu Božjih, usuđujem se usvojiti riječi apostola Pavla čije je mučeništvo, sjedinjeno s mučeništvom apostola Petra, dodalo ovoj rimskoj katedri sjaj njegova svjedočanstva, i govorim vama, vjernicima Katoličke crkve, i vama, braćo i sestre drugih Crkava i crkvenih zajednica, usavršujte se, tješite se, složni budite, mir njegujte i Bog ljubavi i mira bit će s vama… Milost Gospodina Isusa Krista, ljubav Bog i zajedništvo Duha Svetoga sa svima vama (2 Kor 13,11.13)", (Enciklika Ut unum sint, br. 103).

U Košicama je bilo prisutno oko 300.000 ljudi, a hodočasnike iz Hrvatske kojih je bilo više tisuća, predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić, zajedno s vrhbosanskim nadbiskupom Vinkom Puljićem.  Domovinska proslava kanonizacije sv. Marka Križevčanina održana je 10. rujna 1995.g. u Križevcima. Na svečanosti je bilo nazočno oko 20 tisuća ljudi.

Svetkovina trećega hrvatskog sveca Marka Križevčanina, zaštitnika Bjelovarsko-križevačke biskupije, svečano će biti proslavljena u petak 7. rujna misnim slavljem na Trgu Josipa Jurja Strossmayera u središtu Križevaca. Misu će u 11 sati predvoditi predsjednik Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Marin Srakić. U koncelebraciji će biti bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak te više hrvatskih biskupa. Misi će prethoditi procesija križevačkim ulicama od 10.30 sati, od konkatedrale Sv. Križa do bogoslužnog prostora.

A Varaždinska biskupija tradicionalno će proslaviti svog nebeskog zaštitnika na blagdan sv. Marka Križevčanina u petak 7. rujna. Misno slavlje u katedrali Uznesenja BDM u Varaždinu u 18 sati predvodit će varaždinski biskup Josip Mrzljak u zajedništvu sa svećenicima Varaždinske biskupije. Na misi će se ujedno okupiti predstavnici Varaždinske županije koja idućeg dana, na blagdan Male Gospe, slavi svoj Dan.

Izvor: Laudato/vjr