Ima nešto puno korisnije od pobožnih suza: to su spasonosne odluke koje se rađaju u duši. Poslušajte me zato, predragi: s hodočašća Gospina odnesite svojim domovima dušu punu dobrih odluka! Odluka skovanih u školi boli, muževnih i tvrdih, kao što su tvrda vremena u kojima živimo, te je riječi bl. kardinala Alojzija Stepinca mons. Juraj Batelja, postulator Stepinčeve kauze, uputio vjerničkom mnoštvu u propovijedi svečanog misnog slavlja koje je na uočnicu svetkovine Gospe od Zečeva u nedjelju 1. svibnja predvodio u župnoj crkvi sv. Anselma u Ninu.
 
Uvod je to u središnju proslavu 500. godišnjice ukazanja Gospe od Zečeva (1516.-2016.) koja se slavi ove godine u Ninu kao središnjem marijanskom svetištu Zadarske nadbiskupije.
 
Uvodni poticaj hrvatski blaženik je izrekao u Mariji Bistrici 8. srpnja 1945. g. kada je poručio: 'Budite odani Bogu i njegovoj Crkvi do posljednjeg daha života! Držite se evanđelja i idite putem Božjih zapovijedi. Čuvajte svetost obitelji. Ne bježite od dječjeg blagoslova. Ne činite nikome ni najmanje nepravde. Praštajte i ljubite i onda ako vas budu mrzili i proganjali. Neka anđeo ljubavi širi uvijek svoja krila nad hrvatskom domajom. Pa će onda iz tolike krvi, koja je natopila naše rodne gredice, niknuti cvijeće ljepše budućnosti: pravog mira, istinske slobode i bratske sloge u ovoj zemlji, koju je mržnja tako okrutno izmučila'.
 
Istaknuo je da je 500. obljetnica ukazanja Gospe od Zečeva dragi spomen jer osjećamo Božju blizinu i Bogorodičinu zaštitu koju su naši pradjedovi u Ninu svjedočili, osjećali i s njome usmjeravali korake svog života, mons. Batelja je rekao kako je Stepinac u pobožnosti Majci Božjoj prepoznao opstanak hrvatskog naroda rekavši: 'Gdje je čašćenje Majke Božje proželo srce i duše vjernika, nema straha da će taj narod otpasti od Crkve i katoličke vjere'.
 
- Majka Božja je duhovna roditeljica cijelog čovječanstva i posrednica milosti koje dobivamo s neba. Marijine slave i moći ne može i neće nikad poništiti nijedna bezbožna sila na svijetu. Nitko nije prodro u dubinu otajstva Boga koji je postao čovjekom kao Marija. Sav je njen život oblikovan prisutnošću utjelovljenog milosrđa. Majka Raspetoga i Uskrsloga ušla je u svetište milosrđa jer je intimno sudjelovala u otajstvu njegove ljubavi - istaknuo je mons. Batelja.
 
Nazvao je Nin uporištem neuništive vjere i svjedočanstva za istinsku slobodu i podsjetio na Stepinčeve riječi: 'Ako treba trpjeti, trpjet ćemo. Ako u zatvor, u zatvor. Ako umrijeti, umrijeti. Ali Sotoni popustiti ne'.
 
- Stepinca je važno spomenuti u Ninu. Nakon što su Talijani u 20. st. okupirali Zadar, iz ljubavi prema Katoličkoj Crkvi i na molbe svećenstva i naroda, svojski se zauzeo da se ponovno uspostavi Ninska biskupija i gradu Ninu vrati njegov prvotni sjaj, što je zapisano i u njegovim rukopisima. On je iz ljubavi prema hrvatskom narodu, prigodom 1300. obljetnice njegova pokrštenja, iz Venecije u Hrvatsku omogućio vratiti krstionicu kneza Višeslava, najvjerodostojniji spomenik katoličke vjere i hrvatskog identiteta. Ona je dokaz samobitnosti našeg naroda koji je već u ranom srednjem vijeku imao svoje knezove, kraljeve i vlastitu državu, a Nin im bijaše jedno od sjedišta - rekao je mons. Batelja.
 
Istaknuo je da je Stepinac pred protukatoličkim i protuhrvatskim interesima bezbožne komunističke ideologije postao hrabri odvjetnik i branitelj hrvatskog naroda. Činio je napor da ga sačuva od grijeha, čistih ruku i čiste savjesti.
 
Tragom spomena u Knjizi Otkrivenja o razrušenom zemaljskom Jeruzalemu, mons. Batelja je rekao: 'O, grade Nine! Razrušeni su tvoji zidovi, ali je neumrla slava tvoja. Čuva je vjera u Krista Gospodina i zagovor Gospe od Zečeva. Tome smo mi danas svjedoci. Tvoja sigurnost nije u kamenu, jer on može postati i ruševina, nego u Bogu svemoćnome. Molimo na grobu ninskog biskupa Jurja Divnića, za kojega Ninjanin, pjesnik Petar Zoranić reče da je bio 'uzor pastir, a ne najamnik, umiljeni (ponizan) biskup u srdašcu svom'. Nakon pokolja hrvatske vojske na Krbavskom polju 1493. g., osobno je 1499. g. svoj grad Nin branio od osmanske opsade.  Branio je europsku i kršćansku uljudbu. O Divniću, uzeo si štit i mač u obrani svog naroda, ali si vjerom rasvijetlio grad i narod koji je izronio iz Višeslavove kristionice i postao predziđe kršćanstva - naglasio je mons. Batelja.
 
Podsjetio je zato na stihove Marka Marulića iz 'Molitve suprotiva Turkom' da svemogući Bog odvrati svoj gnjev, zlu kob i pogleda na našu vjeru.
 
- Ako su porušeni tvoji zidovi, Nine, ne dopusti da iz tebe iščupaju Svjetiljku i ukradu Jaganjca. Marulićevi su stihovi puni vjere u Boga stvoritelja svijeta i čovjeka, u Boga oprosnika, Oca milosrđa. Ti su stihovi poput čvrstih zidova koji čuvaju zemlju i lozu našu. Narode moj, zar ne vidiš, zar ne čuješ kako prijedlog Nacionalnog kurikula za hrvatski jezik nastoji Marulićevo stvaralaštvo baciti u ropotarnicu povijesti, a ne imati ga za orijentir budućnosti. Trgnimo se i učimo djecu da biljka raste iz živog, a ne sasušenog korijena - poručio je mons. Batelja.
 
Kazao je kako pred Gospom od Zečeva s pravom izražavamo i svoje nezadovoljstvo što se u Prijedlogu Nacionalnoga kurikula za Katolički vjeronauk, u prikazu njegove svrhe, izrijekom ne navodi vjernički katolički identitet, duhovna, moralna i kršćanska zrelost u odgoju i obrazovanju djece i mladeži, prepoznatljiva po vjeri u jedinog pravog Boga za kojeg su živjeli i život položili bl. Alojzije i stotine tisuća hrvatskih katolika.
 
- Premda se spominje da katolički vjeronauk na sustavan i cjelovit način posreduje i tumači kršćansku objavu i vjeru Crkve, zar katolički roditelji ne bi željeli da im djeca budu odgojena u duhu vlastite vjere, kršćanske tradicije i bogate duhovne baštine? Zar ne bi željeli da im djeca budu upoznata s cjelovitim sadržajem vjere koju ispovijedamo u Apostolskom vjerovanju, u Crkvu jednu, svetu, katoličku i apostolsku; u ulogu Majke Božje u ekonomiji spasenja; u uskrsnuće tijela; Božji sud te vječnu propast u paklu ili vječni život u kraljevstvu Božjem? Može to biti i 'sustavno i postupno', ali katolički, ne religijski, sociološki' - rekao je mons. Batelja.
 
Dodao je da katolički vjeronauk nije moguć bez priznanja duhovne, sakramentalne i povijesne uloge i zadaće Crkve.
 
- Stoga očekujemo da djeca katoličkih roditelja iz Objave i vjere Crkve otkrivaju razlog svoga postanka, postojanja i smisla svog života, a to će ih osposobiti i za 'kritičko propitivanje mogućnosti traženja i spoznaje Boga' – kazao je.
 
Ne dopustimo da se zatiru naša povijest i pismenost, omalovažava riječ hrvatska i katolički svjetonazor, promiče religiozna kultura, umjesto cjelovitih istina katoličke vjere, napomenuo je.
 
Bl. Alojzije nas uči, i mi ne smijemo iznevjeriti njegovu baštinu: 'Ili jesmo ili nismo katolici. Ako jesmo, onda se to mora očitovati na svim područjima našega života' - poručio je propovjednik i naglasio da je naša sveta dužnost čuvati hrvatsku književnost i katolički vjeronauk, promicati i čuvati kršćansku obitelj, jer vjerski život znači primjenu kršćanskih načela u svakodnevnom životu.
 
Mons. Batelja je istaknuo Stepinčeve riječi kako 'vjera nije kabanica koju možeš po volji okrenuti. Polovičnost u vjeri jedna je od najgorih zaraza naših dana' te da 'ako smo katolički narod, naše bi ćudoređe trebalo biti na visini'.
 
Kazao je da je Stepinac kao budan pastir uočio da se u hrvatskom društvu duhovi sve jače dijele na dva tabora: za Boga i protiv Boga.
 
- Vjernici ne žive u strahu pred Bogom i čovjekom, dovoljno mu je jamstvo sloboda u Isusu Kristu. Svima koji su se bojali da će ih komunistička vlast uništiti ako im oduzmu kuće i posjede, sestrama Kćeri Božje ljubavi kojima je vlast sve bila uzela, pa i dom gdje su imale pravoslavne i židovske djevojke, kad su mu se potužile kako nemaju više gdje živjeti niti primati kandidatice, Stepinac je doviknuo: 'Činjenica da vam uzimaju kuće ne smije u uznemiriti vaše duše. Niti okom trepnuti, a kamoli jednu suzu proliti! Mogu uzeti sve, ali dušu nikada! Bila bi vječna sramota i neizbrisiva mrlja kad bismo Crkvu prodali za nekoliko kuća. Bog će providjeti – rekao je.
 
Također, kardinal Stepinac je bio uvjeren da će 'Onaj koji je Izraela preveo preko Crvenog mora, i nas izbaviti od crvene poplave', rekao je mons. Batelja i istaknuo da je Stepinac živio u Kristovom miru te je mogao bez straha krijepiti uznemireni svijet.
 
- Stepinac je rekao: 'Neću požaliti nijednog dana svojih dugih patnja, samo da se sačuva sloboda Crkve Božje i da se naš narod može opet u slobodi klanjati Bogu, kojem jedinom pripada čast i slava. Da smo htjeli izdati Crkvu Božju, danas bismo stajali na počasnim tribinama i primali partijska odlikovanja, ali mene je tješila Isusova riječ iz evanđelja, 'Što bi vrijedilo sav svijet zadobiti, a dušu svoju upropastiti'. U ovom vremenu nedostaju takve duše. Molimo Stepinca neka se obrati Majci, Gospi od Zečeva i moli da zadobijemo blagostanje i spasenje - potaknuo je mons. Batelja.
 
Poželio je da nas zahvati snaga Stepinčeva duha jer u njemu prepoznajemo Duh Božji, Isusov dar mira našem srcu i zagovor Majke Božje.
 
- Isus nam daje mir da bismo mogli živjeti s ljudima na zemlji, da bismo mogli pobijediti neprijatelje duše i živjeti bez straha pred njima, da bismo otklonili svađe među nama - rekao je mons. Batelja.  
 
Postulator Stepinčeve kauze je podsjetio i na blaženikovo isticanje zdrave uloge supruge i majke koja je pozvana usaditi djetetu vjerske istine. Stepinac je rekao da se 'to treba naglašavati osobito danas, kad škola sve više zanemaruje vjerski odgoj, a često puta i radi protiv njega'.
 
- Znakovit je usklik bl. Alojzija: 'Daj nam, Bože, kršćanskih majki i Hrvatska će biti spašena' - rekao je mons. Batelja i napomenuo da je već Stepinac govorio o 'bijeloj kugi koja suši izvore života i narodne snage. Naša sela izumiru, naši su gradovi već odavno postali grobljima života i rasadištima svakog zla. Lice je naših gradova izgubilo svoje kršćanske oznake'. 
 
- Hrvatsko društvo mora čuti tužaljke majki koje u naše vrijeme u očaju prizivlju smrt vlastite djece. Opustjela sela, sve praznije učionice, sve manje osmijeha u kolijevkama, sve više grobnih raka u hrvatskoj zemlji. Petstota obljetnica Bogorodičina ukazanja na Zečevu nas opominje da ne iskrivljujemo u sebi Božju sliku uništavanjem naravne obitelji i braka između muškarca i žene. Zato svaki put kad ugledamo ženu u blagoslovljenom stanju, recimo 'Veliča duša moja Gospodina'. Nažalost, često puta se čuje 'Opet jedna gladna usta'. Neka je proslavljen Bog radi začetog djeteta. Grijeh je i pogubnost za hrvatski narod kad se trudnoj ženi na radnom mjestu daje otkaz zato što se veseli suradnji s Bogom stvoriteljem, rađa novi ljudski život, obnavlja hrvatsku mladicu i priprema budućeg stanovnika neba - naglasio je mons. Batelja i poručio kako Marijina svetišta svima zalutalima dovikuju: 'Vratite mi se, djeco, ja vas imam još uvijek rado'.
 
Uz ninskog župnika Božu Barišića, u misi su suslavili i don Srećko Petrov, župnik župe sv. Jude i Tadeja na Bokanjcu u Zadru i don Filip Kucelin, župnik Gospe od Ružarija iz Ražanca koji su došli s vjernicima koji su satima pješice hodočastili iz Ražanca i Zadra do Nina. Procesija se nije mogla održati zbog kiše. Nakon mise vjernici su učinili zavjet ophodeći i moleći pred kipom Gospe od Zečeva za glavnim oltarom župne crkve sv. Anselma.