Treća obljetnica preminuća mons. Marijana Radanovića, graditelja Nacionalnog svetišta svetog Josipa, obilježena je 19. kolovoza svetom misom zadušnicom koju je predvodio p. Mihaly Szentmartoni, redoviti profesor pastoralne psihologije na Papinskom sveučilištu Gregoriana i teološki savjetnik Kongregacije za proglašenje svetaca.
 
Koncelebrirali su p. Stjepanom Fridl, direktor Radio Marije, preč. Matija Pavlaković, rektor Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu, mons. Antun Sente ml., rektor Svetišta, protojerej stavrofor Željko Pajić, vlč. Nikola Sanjković, fra Marino Kuzminski i dr. sc. Vlado Mikšić, supsidar Svetišta. Liturgiju je pjevanjem obogatio zabor ''Sveti Josip'' pod ravnanjem Jelene Mužar Smenderovac i uz orguljski pratnju Krešimira Klarića.
 
Jedna posebna zanimljivost, a koju je na početku svete mise istaknuo mons. Sente, je što su p. Szentmartoni i p. Fridl svoju vojnu službu vršili upravo u Karlovcu pa su u to vrijeme i upoznali mons. Radanovića te su bili svjedoci jednog dijela njegovog rada i stvaranja.
 
U svojoj propovijedi p. Szentmartoni je istaknuo kako su mnogi sveci u svom životu pronašli svoju sliku Isusa koju su onda slijedili i koja ih je vodila. Tako je sv. Ignacije Lojolski bio očaran slikom Krista Kralja, sv. Franjo Asiški slikom siromašnog Krista, sveti Ivan Bosco Isusom učiteljem, sv. Terezija Avilska Isusom prijateljem. Mons. Radanovića očarala je i insprirala slika Isusa koji obilazi ljude čineći dobro, pa je i sam često obilazio bolesnike, obitelji i sve potrebite, kazao je p. Szentmartoni. Naglasio je kako je tajna života samozatajnog graditelja Svetišta bio Isus, te višesatno klečanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom i molitva krunice.
 
Na kraju propovijedi istaknuo je kako je mons. Radanović imao Josipovske kreposti koje bi svaki vjernik trebao slijediti: bio je zabrinut za Isusa poput svetog Josipa, Marija mu je bila suputnica na životnom putu i imao je srce i dušu za čovjeka patnika.
 
Nakon svete mise svećenici su u procesiji predvodili okupljene vjernike do posljednjeg počivališta mons. Marijana Radanovića gdje su se pomolili za njegovu dušu i otpjevali uskrsnu pjesmu ''Kraljice neba''.