Mons. Želimir Puljić u Kninu: Povijest je ovdje obilno i ozbiljno govorila

'Došli smo kao hodočasnici u ovu Gospinu crkvu prinijeti zahvalnost hrvatskoga puka.'
Autor: Laudato/M.P. Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL srijeda, 07. kolovoza 2019. u 09:17

24. obljetnica Oluje, danas Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, svečano je proslavljena Euharistijskim slavljem koje je u Kninu, u Crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta, predslavio mons. Želimir Puljić, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i nadbiskup zadarski.
 
Na početku homilije podsjetio je kako je 5. kolovoza liturgijski je vezan dan posvete prve Gospine bazilike (iz petog stoljeća) koju zovemo ''Sveta Marija Velika'' (Santa Maria Maggiore).
 
- Mi smo ponosni što je naša kraljica Jelena dala sagraditi prvu crkvu Gospi u čast u Solinu 975. godine. Stoga je Solin naše prasvetište, naša ''Sveta Marija Velika''. Upravo u toj crkvi započeli smo veliku devetnicu ''Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata'', od 1975. do 1984. – rekao je mons Puljić.
 
Naglasio je kako uz najstariju Marijinu crkvu imamo i najstariji Gospin lik koji je kralj Zvonimir dao načiniti u XI. stoljeću u Gospinoj bazilici u Biskupiji (sedam kilometara jugoistočno od Knina). To je ''Pralik Gospe Velikoga hrvatskoga krsnog zavjeta' koja je postala zaštitnicom Vojne biskupije, MORH-a i Glavnog stožera Oružanih snaga RH.
 
- Došli smo kao hodočasnici u ovu Gospinu crkvu prinijeti zahvalnost hrvatskoga puka koji je toliko puta osjetio njezinu blizinu i zaštitu. Nisu bez razloga naši branitelji nosili njezinu krunicu oko vrata. A po brojnim skloništima i obiteljskim ognjištima nizala su se zrnca krunice, te vapilo i molilo ''Zdravo Marijo milosti puna''. I uz Gospinu pomoć dogodila su se brojna čudesa koja se ljudski ne mogu razumjeti – naglasio je mons. Puljić.
 
Istaknuo je kako je teško objasniti čudo 'slobodne i neovisne države' koju s početka zapravo nisu htjeli ni europski, ni svjetski državnici.
 
- Kako razumjeti čudo što smo, ne samo obranili svoja ognjišta i preživjeli užas razaranja i strategiju 'spaljene zemlje', već nitko nije umro od gladi ili ostao nezbrinut kad mu je dom bio porušen i opustošen. Zahvaljujući čudu solidarnosti naših ljudi iz zemlje i inozemstva, preživjelo je ugroženo pučanstvo. Stoga je ovo ne samo 'Dan pobjede', već i 'Dan zahvalnosti' kada želimo preporučiti Gospi sve koji su zaslužni za sve što jesmo i što imamo – rekao je zadarski nadbiskup napominjuću kako će sve njih uključiti u svetu Misu.
 
Podsjetio je kako nas pralik naše Gospe povezuje nas s brojnim događajima iz prošlosti kad su naši ljudi osjetili osobitu Marijinu pomoć i zaštitu, posebice tijekom turskih osvajanja u 15. i 16. stoljeću. Tada su se, naime, njezinim zagovorom obranili Boka Kotorska (1539.), Korčula (1571), Grobničko polje (1601), Senj (1615), Perast (1634), Šibenik (1647), Petrovaradin (1716). Sinj (1715).
 
Dodao je kako je Gospa 'svojom zaštitom ispisala divne stranice naše narodne povijesti' i u teškom razdoblju bezbožnih ideologija fašizma i komunizma u XX. stoljeću te osobito tijekom nedavnog Domovinskog rata.
 
- Marija, dakle, nije šutjela na vapaje svoje djece i svojih štovatelja, već je obilno pomagala i u drugim nevoljama, poput kuge i kolere, gladi, potresa, oluja i brodoloma. Njoj, koja je bila i ostala pomoćnica kršćana, utočište, utjeha, obrana i pomoć svome narodu, ponavljamo zahvalna srca njezin veličanstveni hvalospjev iz današnjeg evanđelja: 'Veliča duša moja Gospodina' – rekao je mons. Puljić.
 
Podsjetio je i na riječi svetog Ivana Pavla II. kad je 4. listopada 1998. ušao u Katedralu sv. Dujma u Splitu: 'Povijest ovdje nije šutjela'.
 
- I u ovom kraljevskom gradu Kninu, nadomak područja koje se zove ''Biskupija'', gdje su arheolozi u 19. stoljeću pod vodstvom fra Luje Marune otkrili temelje pet hrvatskih srednjovjekovnih crkava, 'povijest nije šutjela'. Na lokalitetu ''Crkvine'' otkrivena je trobrodna bazilika sv. Marije i trokutni zabat oltarne pregrade s reljefom najstarijega Gospina lika. Drugi lokaliteti gdje su bile crkve jesu Bukurovića podvornici, Lopuška glavica i Stupovi. Na mjestu pete starohrvatske crkve u čast Presv. Trojstva iz IX. stoljeća u XVIII. stoljeću podignuta je pravoslavna parohijalna crkva Sv. Trojice (Ljubomir Škrinjar, Selo Biskupija kod Knina - zatiranje hrvatskog identiteta, Portal HKV, Detalji 28. srpnja 2010.) – podsjetio je predsjednik HBK.
 
Govor povijesti nadbiskup prepoznaje i kad je prije 80 godina uz temelje razrušene bazilike izgrađena 1938. zavjetna crkva u spomen hrvatskih narodnih vladara prema zamisli kipara Ivana Meštrovića.
 
- Tu zavjetnu crkvu posvetio je blaženi Alojzije Stepinac (19. rujna 1938.), te u toj prigodi najavio kako će se za tri godine (1941.) svečano proslaviti 1300. godišnjica prvih veza Hrvata sa Sv. Stolicom. Rat  je nažalost omeo te Stepinčeve planove, pa će njegov nasljednik kard. Kuharić 35 godina kasnije to i ostvariti. Jedna od postaja devetgodišnjeg hoda bila je u Biskupiji kod Knina 1978. godine – rekao je mons. Puljić.
 
U ozračju proslave, naglasio je kako ni u kraljevskom gradu Kninu, naša narodna i crkvena povijest nije šutjela.
 
- S krunicom u ruci i oko vrata borili smo se protiv zla i uništavanja. U znaku Gospine krunice prepoznali smo pravu snagu i osvojili slobodu. Istina, ima ih koji su još uvijek ''zatečeni i iznenađeni'' tom slobodom, drugi je još nisu prihvatili, a trećima je ona i nakon 27 godina ''pričin i opsjena, treperava fatamorgana na obzorju''. Nema koristi takve razuvjeravati od njihovih ''pričina i fatamorgana''. Pogotovu ako nisu nikada ni željeli, a ni sanjali o narodnoj slobodi i državnoj samostalnosti. Ali, ovim Euharistijskim slavljem, koje je izraz najveće zahvalnosti Bogu Ocu po njegovu Sinu Isusu Kristu, uz ovaj svečani Dan želimo se spomenuti naših pradje­dova i kršćanskih knezova iz davnih vremena, svih poginulih i živih branitelja i generala hrvatske vojske i policije na čelu s pokojnim predsjednikom Franjom Tuđmanom. On je kao uvaženi povjesničar onim poljupcem hrvatskoga stijega na Kninskoj tvrđavi poručio svima, diljem svijeta i Domovine, da hrvatska povijest više neće šutjeti – rekao je mons. Puljić.
 
Spomenuo se još jednog ''govora povijesti kada je prije 944 godine, 8. listopada 1075. izaslanik Pape Grgura VII., opat Gebizon došao u Hrvatsku okruniti kralja Zvonimira i predati mu mač i žezlo, a on će učiniti zavjernicu s prisegom da će 's Božjom pomoću biti vjeran sv. Petru, gajiti pravdu i braniti crkvu, štititi siromahe, udovice i siročad'. Isto  tako 'priječit će nedopuštene brakove i protiviti se prodaji ljudi, te ostati vjeran Apostolskoj Stolici'.
 
- Na ovom povijesnom mjestu i u ovoj svečanoj prigodi prisjetimo se još riječi koje je kard. Stepinac izgovorio kod posvete zavjetne crkve u Biskupiji gdje je pronađen najstariji Gospin lik uklesan u kamenu: 'Minulo je 860 ljeta otkako je kralj iz naše hrvatske narodne dinastije Dimitar Zvonimir dao sagraditi katedralu u čast BD Mariji. Mnogo je bura i oluja prohujalo i polomilo toliko njezinih grana da se činilo kako će na koncu iščupati i samo stablo s korijenom, te da će hrvatskoga imena i naroda nestati s lica zemlje.'

To se, hvala Bogu, nije dogodilo, nastavio je mons. Puljić. Stoga je Stepinac dao ispisati na velikom zvonu slijedeći tekst: 'Svemogućem vladaru Kristu, koji je kroz mnoge vjekove bio jedini vođa hrvatskoga naroda, ovo zvono na vječnu hvalu i slavu'.
 
- I završio je svoju homiliju riječima: 'Neka Te, dragi moj puče hrvatski, ova posvećena spomen-crkva, kao i glas njezinih zvona podsjeća na dvije stvari: prvo, da budeš Bogu zahvalan za prošlost i za bezbrojna primljena dobročinstva; i drugo neka Ti je samo u Njemu spas u budućnosti – rekao je mons. Puljić, potvrđujući ovaj Stepinčev poticaj: 'Nema drugog imena pod kapom nebeskom u kojem se možemo spasiti, osim imena Isusa Krista. Njemu slava u vijeke vjekova.'
 

Da biste komentirali, prijavite se.