Već u prvom naletu na trideset mjesta hrvatske oružane snage probile su crtu obrane južnog dijela takozvane 'Srpske Krajine'. U 'Oluji' je oslobođeno vie od 10 000 četvornih kilometara, a sudjelovalo je oko 200 000 vojnika.

Već su 'Bljesak' i veliki vojni mimohod u Zagrebu pokazali snagu hrvatskog oružja. Međunarodni posrednici time su upozoreni da hrvatsko strpljenje nije bezgranično te da se nepoštovanje već postignutih sporazuma ne će beskonačno tolerirati. No, svjetske metropole protivile su se vojnom rješenju.

Istodobno se potiho uvjeravalo: 'Mi se brinemo za vas jer niste kadri sami osloboditi zemlju!'

Nakon zločinačkog pokolja osam tisuća civila u zaštićenoj zoni Srebrenice, u smrtnoj opasnosti našla se i bihaćka enklava koju su napadale Mladićeve i Martićeve parapostrojbe. Prijetila je nova humanitarna katastrofa. Akcija protiv Krajine odjednom je postala prihvatljiva za svijet, čemu je pridonio i vojni sporazum predsjednika Tuđmana i Izetbegovića u Splitu.

No, bitka za Knin počela je još ranije. U akciji 'Ljeto '95.' Hrvati su oslobodili Grahovo i Glamoč, a time i pristup sjedištu srpskih odmetnika. Prije su kroz Dinaru otvoreni prolazi za tenkovske postrojbe.

Na iznenađenje svijeta Knin je oslobođen već drugog dana akcije. Velika hrvatska zastava zavijorila se nad drevnim gradom hrvatskih kraljeva. Za samo 84 sata Hrvatska je vratila okupirana područja u svoj ustavno-pravni poredak. Već 6. kolovoza na rijeci Korani spojile su se hrvatske i bošnjačke postrojbe.

Oslobodilačka 'Oluja' i na širem je području dovela do dramatičnih promjena odnosa snaga, slomivši zauvijek ambicije o Velikoj Srbiji. Vojni uspjesi protučetničke koalicije postali su temelj američke diplomatske ofenzive i Daytonskih sporazuma koji su okončali rat i u Bosni i Hercegovini.

U 'Oluji' su mnogi Hrvati dali svoje živote za domovinu!