Između dva svjetska rata Zagreb je, premda politički podložan Beogradu, u mnogo čemu prednjačio u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji. Bio je industrijski najjači, a isticao se i u kulturnim, znanstvenim i zdravstvenim djelatnostima, pa čak i u filmskoj industriji.

Svoj velik doprinos takvom razvoju dao je, uz ostale, dr. Andrija Štampar, veliki vizionar i kreator higijene i naše socijalne medicine. Rodio se 1. rujna 1888. u selu Drenovcu u blizini Slavonskog Broda.

Štampar je postavio temelje javnozdravstvenih službi i osnovao više socijalno-medicinskih institucija, među kojima i glasoviti Higijenski zavod i Školu narodnog zdravlja. Stjepan Radić je 1927. godine svečano otvorio dvije impozantne Štamparove zgrade koje je financirala američka Rockeffelerova fundacija.

Novoj zdravstvenoj školi Štampar je namijenio središnju ulogu u zdravstvenom prosvjećivanju naroda, posebno seljačkih slojeva. U tu svrhu služio se i filmom čiji je sadržaj uglavnom imao odgojnu poruku. Štamparove su ekipe prikazivale filmove u najudaljenijim mjestima, koristeći se posebnim vozilima.

Iako je Andrija Štampar 1945. postao direktorom Škole i dekanom Medicinskog fakulteta, doživio je veliku uvredu. Komunistička vlast zabranila je prikazivanje njegovih predratnih filmova, kako je rečeno, zbog navodnih nedostataka "u socijalnom, političkom, umjetničkom i posve stručnom pogledu".

Andrija Štampar bio je, uz ostalo, i jedan od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije u kojoj je obnašao najviše dužnosti. Umro je 1958. godine u Zagrebu, a do smrti je bio predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.