Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo Zagreb, na čelu s don Antom Jelićem Baltom, već desetu godinu za redom organizira nacionalno-vjersko hodočašće pješice iz Zagreba u Bleiburg, čime se obilježava i čuva uspomena na stradalnike Bleiburške tragedije i Križnoga puta iz 1945. godine.

Hodajući od Zagreba do Bleiburga, hodočasnici se zaustavljaju na 14 grobišta – kao na 14 postaja križnoga puta – u kojima se nalaze posmrtni ostaci stradalih Hrvata. Ove je godine kolona krenula u ranim jutarnjim satima, 6. svibnja, iz Kustošijanske ulice u Zagrebu, u Bleiburg bi trebali stići u petak, 10. svibnja, a komemoracija na Bleiburškom polju održat će se dan kasnije.

Tajnik Društva prof. Ante Prskalo je, za Hrvatski je katolički radio, naglasio da je cilj hodočašća obići grobnice koje se nalaze kroz cijelu Sloveniju. Tih neoznačenih ili slabo označenih grobnica ima više od 800, pa svake godine biraju različitu trasu, kako bi ih posjetili što više.

„Taj put napravimo kao Križni put, s 14 postaja kod 14 grobnica. Tamo zastanemo, izmolimo postaju prigodno napisanu za hodočašće, položimo mali križ i zapalimo svijeću. Većina tih lokacija uopće nije označena, tako da ih je vrlo teško i pronaći. Mi iz Društva mjesec dana uoči hodočašća prođemo budućom trasom, kontaktiramo mjesne župnike ili svjedoke tih vremena, s obzirom da su grobnice locirane, ali ne i obilježene, pa je teško doći do njih. Sve unaprijed organiziramo, a i iz Zagreba krećemo uvijek s neke druge lokacije, primjerice s Autobusnog kolodvora, gdje je bio logor ili kao ove godine iz Kustošije, gdje je prije tri godine pronađena jedna masovna grobnica iz vremena nakon Drugoga svjetskog rata.'

Prof. Prskalo ističe da hodočasnici svakoga dana slave misu u župama kroz koje prolaze. Don Ante Jelić prvi je put, još 2003. godine, s jednim kolegom išao putem o kojemu je svjedočio jedan bosanski franjevac. Sljedeće godine hodočastila je veća skupina, među kojima su bili i hrvatski branitelji. Prema riječima prof. Prskala, u ovih deset godina, hodočasnici su obišli pedesetak grobnica na različitim mikrolokacijama. Većina ih uopće nije obilježena, pa su članovi Hrvatskoga katoličkog dobrotvornog društva iz Zagreba često prvi koji su došli i postavili križ, ali općenito su sve grobnice vrlo loše označene.

Izvor: hkr